Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, na N1 je govorio o poplavama u Europi koje je uzrokovala ciklona Boris.
Rekao je da je riječ o “iznimno ekstremnoj situaciji”.
“Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske, polako se vraća, ali u oslabljenom obliku”, rekao je.
Danas oborine na istoku Hrvatske
“Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije s oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi”, dodao je.
“Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentrirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji”, rekao je.
“Nadam se da su rane prognoze uspjele smanjiti broj žrtava”
Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost od visokih vodostaja rijeka. Komentirajući stanje na istoku Hrvatske, konkretno na Zelenom otoku na Dunavu, Güttler je rekao: “Dojam je da je oprema spremna, zalihe pijeska su spremne.”
“Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10′′, komentira Güttler stanje u Europi i ističe da je jedan od uzroka ciklone Boris toplo Sredozemlje.
“Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala”, rekao je. Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a govori: “Sve je to dio jednog sustava.”
“Ljeto je bilo definitivno najtoplije na mnogim meteorološkim postajama”
Što se tiče statistike vezane uz glavni dio ljeta koji je iza nas, Güttler otkriva da je ono bilo “definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajama”.
No došlo je do nagle promjene: “Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji.”
“Globalno zagrijavanje nije ravna linija”, ističe Güttler odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju kad je riječ o globalnom zagrijavanju.
“Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare”, pojašnjava.
Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok
Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj koji je proizvela ogromna količina snijega. “U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu”, pojašnjava.
“Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe”, poručio je Güttler, prenosi Index.
