Tko postavi klima-uređaj na pročelje zgrade do kraja ove godine ili dobije zeleno svjetlo da se u stambenim zgradama počne baviti kratkoročnim najmom, izbjeći će komplikacije i novčane kazne koje će od početka iduće godine donijeti novi stambeni propisi.
Jedna stvar se ipak neće isplatiti, a to su fiktivne prijave na adrese stambenih nekretnina u kojima nitko ne živi kako bi se izbjeglo plaćanje poreza na nekretnine.
Šezdesetak zainteresiranih građana već je iznijelo svoje primjedbe na promjene zakona o lokalnim porezima, u postupku e-savjetovanja, u kojima negoduju zbog poreza ili upozoravaju na niz nelogičnosti, primjerice da u istoj ulici može biti i straćara i vila, za koje će njihovi vlasnici plaćati sličan porez.
Prihvati li Sabor zakon u predloženom obliku, vlasnici nekretnina otkrit će kako su prošli u novom poreznom miješanju karata tek kad im i ako im na kućnu adresu stigne porezno rješenje. Njih će, po službenoj dužnosti, nadležna porezna tijela početi slati od travnja iduće godine. Svi koji misle da ne bi trebali plaćati porez i mogu to dokazati, dužni su u općini ili gradu u kojem se nekretnina nalazi predati sve potrebne dokumente do kraja ožujka 2025. godine.
Predlagač zakona ističe da se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra “utvrđenom činjenicom stalnog stanovanja na nekretnini jer samo po sebi prijava ne znači da se nekretnina koristi za stalno stanovanje”. Porezne vlasti će se u razrezivanju iznosa poreza na nekretnine najvećim dijelom osloniti na bazu podataka iz koje se naplaćuje komunalna naknada. Najprije će se sve nekretnine staviti u isti koš i onda će se iz njega izuzimati stanovi i kuće koji služe za stalno stanovanje ili su isključeni iz obveze plaćanja poreza po jednom od desetak opisanih razloga.
Premda navode da prijava prebivališta sama po sebi ništa ne dokazuje, porezne će vlasti samostalno određivati stambeni status nekretnine na temelju prijave prebivališta vlasnika i članova kućanstva, potrošnje struje ili plina te kod dugotrajnog najma na temelju ugovora o podstanarstvu. Osim vlasnika, u njihovim stambenim nekretninama mogu “za stalno” živjeti i povezane fizičke osobe, a to su, protumačili su nam, članovi obitelji iz prvog nasljednog reda.
Rješenje će se izdavati sa stanjem zadnjeg dana ožujka. Pogriješe li u procjeni, vlasnik nekretnine može se žaliti, ali žalba ne odgađa obvezu izvršenja rješenja, odnosno obavezu plaćanja poreza u roku od 15 dana od primitka rješenja. Ministarstvo financija skromno procjenjuje da bi na 600 tisuća praznih nekretnina, odnosno nekretnina koje se ne koriste za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u godini, mogli naplatiti oko 66 milijuna eura poreza. To je samo tri puta više nego što sada naplate poreza na 60-ak tisuća vikendica.
Ministarstvo financija kao predlagač zakona zacijelo ne očekuje da će lokalne vlasti biti pretjerano ažurne u naplati poreza u svojoj izbornoj godini jer će se načelnici i gradonačelnici prije svega fokusirati na zadržavanje vlasti. Već 2026. godine mogla bi biti posve druga priča. Država bi u predstojećim poreznim promjenama mogla izaći kao najveći neto dobitnik jer se ukidaju gotovo 400 milijuna eura teške olakšice za zdravstvene doprinose, stiže pojačani porez na nekretnine i paušalni porez, dok će s druge strane zaposlene i umirovljenike rasteretiti sa samo 220 milijuna eura kroz odbitke u sustavu poreza na dohodak.
Kao interesna skupina, najveći su dobitnici desetak tisuća menadžera, političara i ostalih sretnika koji mjesečno zarađuju više od pet ili šest tisuća eura jer će plaćati dvjestotinjak eura manje poreza na dohodak. Inače, lokalne su vlasti i ove i prošle godine povećale prihode od poreza na dohodak za po 25 posto godišnje, no neovisno o tome plaće će većini rasti osam do 20 eura, ovisno o gradu, a mirovine samo četiri eura! Predlagač zakona nije ni pokušao izračunati što će donijeti povećanje paušalnog poreza na kratkotrajni najam, opravdavajući se da nije poznato kako će se lokalne jedinice prilagoditi predloženim promjenama. Paušalni bi porez na kratkoročni najam, slično kao i porez na nekretnine, svoju pravu težinu mogao pokazati tek 2026. godine, u kojoj načelnici i gradonačelnici neće biti opterećeni izbornom kombinatorikom.
Kazna više od 6 tisuća eura
Podsjećamo, porez će se kretati od 0,6 do osam eura po četvornome metru, a predmet oporezivanja bit će “svaka zgrada ili dio zgrade, stan te svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju”. Gospodarstvene i poslovne zgrade neće se oporezivati. Porez se ne plaća na nekretnine koje služe stalnom stanovanju vlasnika, povezanih fizičkih osoba te podstanara. Izuzete su i državne te nekretnine u vlasništvu općina i gradova na njihovu području i slično.
Svaka će općina i grad donijeti kriterije po kojima će socijalno ugroženi građani biti izuzeti iz obveze plaćanja poreza na nekretnine, a izuzeća će se protegnuti i na derutne i neuvjetne nekretnine, no njihovi bi vlasnici morali dostaviti dokaze o neuvjetnosti nekretnine na temelju kojih će tražiti izuzeće najkasnije do 31. ožujka, piše Večernji list. Porez na nekretnine, prema prijedlogu zakona, općine i gradovi propisuju ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni u kojoj se nekretnina nalazi. Međutim, njima će se omogućiti da povećaju porez ovisno o “drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine, kao što je starost nekretnine i prisutnost sadržaja koji povećavaju vrijednost nekretnine”. Ne dostave li vlasnici promijenjene podatke bitne za oporezivanje, riskiraju kaznu od tisuću do 6630 eura, piše Večernji list.
