U nastavku Plesne sezone, Zadarski plesni ansambl nakon gostovanja Krakow Dance Theatra izvodi svoju predstavu Kako je Potjeh tražio istinu obnovljenu i izvedenu na ovogodišnjem, jubilarnom tridesetom Kazališnom ljetu. Predstava će se izvesti u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar tijekom dva dana: u ponedjeljak, 30. rujna predstava se izvodi u 18 sati, a sutradan, u utorak 1. listopada u 11 i 20 sati.
Večernji termin je otvoren za građanstvo, a dva dnevna termina su namijenjena osnovnim i srednjim školama u Gradu. Predstava Kako je Potjeh tražio istinu rađena je u koprodukciji Zadarskog plesnog ansambla i Hrvatskog narodnog kazališta Zadar i peta je po redu obnova koju je Ansambl realizirao kroz 20 godina postojanja ovog kazališnog djela. Kako je Potjeh tražio istinu glasovite Ivane Brlić Mažuranić čiju 150-u godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine, svakako je najizvođenije scensko djelo ovog Ansambla. Praizvedba je bila 2005., i od tada se uz razne preinake izvodi do danas.
Generacije plesača su prošle kroz osebujne uloge kojih u predstavi ima velik broj, a predstava se izvodila po cijeloj Hrvatskoj, te na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku i Festivalu bajke u Ogulinu. Osim što je spoj tradicije i suvremenog pristupa umjetničkom djelu, Potjeh je atraktivna predstava kojom se potiče razvoj publike, te profesionalizacija i decentralizacija plesne scene u Hrvatskoj.
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Porijeklom iz vrlo poznate, intelektualne građanske obitelji, zbog svog neprikosnovenog talenta i silne erudicije dva puta predlagana je za Nobelovu nagradu za književnost.
Njezinim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine objavljenu 1916. godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod njezine knjige Priče iz davnine pod naslovom Croatian Tales of Long Ago, o njemu je pisano u tridesetak uglednih engleskih revija i časopisa, “Daily Dispatch naziva Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, a Church Times kaže da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, nego i starijima pružiti pogled u dušu jednog malo poznatog naroda.”
Tradicijom nadahnuta pripovijetka o čestitom i naivnom Potjehu, adaptasiom tandema Šarić Ban – Petrovski smješta se glazbom i kostimom u područje Dalmatinske zagore. Mažuraničkino uplitanje u područja mitologije za autore ove predstave, redateljicu Mariju Šarić Ban i koreografkinju Sanju Petrovski, djeluje istinski inspirativno. Arhetipski motivi vječite borbe dobra i zla pomoću slika iz drevnih mitova pripovijedaju o sudbini običnih ljudi. Glazba Mojmira Novakovića organski se uplela u tkanje ove duboko moralne priče. Svijet Ivane Brlić-Mažuranić svijet je bogate maštovitosti, fantastičnih likova u magičnim svjetovima, koji su u ovoj plesnoj slikovnici kroz medij plesa i kazališta dramaturški strukturirani u 12 slika, linearno prateći originalnu priču i pokušavajući zadržati njezin arhaičan stil te naglasiti čaroliju zbivanja na sceni. U predstavi koja traje 55 minuta sudjeluje 20 izvođača, glumaca i plesača.
Koncept, kostimografiju i scenografiju potpisuje Marija Šarić Ban, a predstava je ujedno mjesto istraživanja i javna prezentacija njezina umjetničkog doktorskog rada pod nazivom Sinergija kazališnog kostima i scenskog prostora na poslijediplomskom studiju Slikarstvo, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Rad Zadarskog plesnog ansambla vezanog za ovu predstavu potpomognut je sredstvima Grada Zadra i Zaklade Kultura nova.
