Nama susjedna zemlja priprema se za najhladniju zimu u zadnjih deset godina

Prema najnovijoj dugoročnoj prognozi prof. dr. Aleksandra Valjarevića, redovitog profesora Geografskog fakulteta u Beogradu i meteorologa amatera Ivana Ristića, nadolazeća zima u Beogradu bit će najhladnija i s najviše snijega u posljednjih deset godina.

Navode da je krajem kolovoza i početkom rujna došlo do promjene cirkulacije na planetu Zemlji, odnosno njezinih oscilacija, koje su glavni pokretač događaja u slučaju vremena i klime. Počelo je neobičnim poplavama u Sahari i prestankom stvaranja uragana u Atlantiku, iako je ocean zabilježio rekordne temperature otkad se provode moderna mjerenja.

S vremenskih karata, nastavljaju, nestala je islandska ciklona koja je vladala 14 mjeseci u sprezi s afričkom anticiklonom, čime je Balkan postao najtoplije područje na planeti. Ova promjena cirkulacije dovela je do prodora hladnog arktičkog zraka u srce Europe, a osim velike hladnoće i snijega na planinama, zbog ogromne količine oborina, došlo je do poplava na gotovo svim rijekama koje izviru u Karpati i Alpe.

Najmanje 15 dana sa snijegom u Beogradu

Prof. Valjarević prognozirao je da Beograd nakon devet godina čeka petnaest dana sa snijegom i zadržavanjem snježnog pokrivača, posebice nakon 10. siječnja i sredinom veljače.

U idućem periodu napravit će detaljniju prognozu za Vojvodinu i područja iznad 800 metara nadmorske visine, ali već sada očekuje da će zimsko planinsko središte Zlatibor imati 30 snježnih dana, a Kopaonik 45. Bit će hladnije nego što je bilo zadnjih devet godina.

Sredinom listopada ih očekuje miholjsko ljeto, a čak i u studenom bit će tri do četiri dana s iznadprosječnim temperaturama, no puno kraće nego prošle zime. U Beogradu će se ove zime često pojavljivati susnježica koja će prelaziti u snijeg. Također, neće biti vjetrovita zima, osim lokalnog pojavljivanja jakog sezonskog vjetra.

Temperature će ići ispod -10

Valjarević ističe da će biti kontrasta, amplituda i vrhunaca, ali neće biti toliko izraženih vrhova. Sredinom siječnja i sredinom veljače dnevne temperature u Beogradu ići će i do minus 10-11 stupnjeva Celzijusa.

Na vrijeme od listopada do kraja veljače utjecat će kombinacija azorske i sibirske anticiklone. Između njih se otvara prostor za povremene prodore hladnog arktičkog zraka izravno sa Sjevernog pola koji će donijeti pad temperature i oborine, a kako vrijeme bude odmicalo kišu će zamijeniti snijeg.

Hladnije razdoblje očekuje nas u drugoj polovici listopada i prvoj polovici studenog. Jutarnja temperatura bit će od 5 do 10, najviša dnevna između 10 i 15 stupnjeva, ponegdje će biti magle, osobito u kotlinama i riječnim dolinama, gdje se magla može zadržati i veći dio prijepodneva. Očekuje se mjestimična kiša, ponegdje snježne pahulje.

Prodor hladne fronte

U drugoj polovici studenog, uz jači prodor hladnog arktičkog zraka, bit će dosta oborina, uglavnom kiše, a u gorju snijega. Krajem studenog snijeg se očekuje i u nižim predjelima južno od Save i Dunava, ali prema sadašnjim modelima nije isključeno da ga bude u Beogradu. Najniže temperature krajem studenog bit će od minus dva do pet stupnjeva, a najviše od tri do osam stupnjeva.

“U prosincu će vrijeme biti promjenjivo i sve će više ličiti na pravu zimu. Početkom i sredinom mjeseca očekuju nas dva kraća otapanja s maksimumima oko 10 stupnjeva kao uvod u dolazak hladne fronte koja će većem dijelu zemlje donijeti snijeg i pad temperature oko nula stupnjeva. Krajem prosinca će biti snježni pokrivač pa postoji velika šansa da Novu godinu nakon tko zna koliko godina dočekate u pravom zimskom okruženju sa snježnim pokrivačem”, najavljuju meterolozi.

Prema prognozi, siječnj i veljača bit će pravi zimski mjeseci. Povremeno će padati snijeg, a najviša dnevna temperatura bit će od 0 do 5 stupnjeva, dok će najniža temperatura ponegdje biti i do -10 stupnjeva.

“Kraj zime i otopljenje stiže krajem veljače i početkom ožujka. Ova bi zima definitivno mogla biti najhladnija u posljednjih 10 godina. Ako ovakva cirkulacija potraje, velike su šanse za povratak zime kakva je bila, 1960-ih i 1970-ih godina prošlog stoljeća”, tvrdi Ristić, a prenosi Net.