Ekipa Dubrovačkog dnevnika izašla je na teren te usporedila cijene 11 namirnica iz jedne dubrovačke butige s onima iz 2020. godine. Košarica je poskupjela za 74,39 posto, dok je prosječna plaća rasla bitno spornije – za oko 27 posto.
Prije pet godina se od prosječne plaće još i moglo donekle pristojno živjeti. Putovalo se, izlazilo, trošilo, ljudi su otvarali svoje tvrtke i obrte i činilo se kao da je samo nebo granica tom gospodarskom uzletu. A onda je pandemija Covida na dvije godine ‘zaustavila’ svijet. Pojava nepoznatog virusa izazvala je krizu. Tijekom trajanja ‘lockdowna’, vlasti diljem svijeta su tiskale novac i ‘upumpavale’ ga u različite mjere za spas ekonomije u tom datom trenutku, ali i financiranje zdravstvenih mjera i cjepiva. Prekomjerno tiskanje novca dovelo je do pada njegove vrijednosti, dakle inflacije.
Kad se činilo kako se cijeli taj horor bliži kraju, Rusija je napala Ukrajinu. Porasle su cijene žita i goriva, uslijedile su sankcije, ali i novi val poskupljenja. Trgovci su podigli cijene, uz opravdanje kako su ih podigli i dobavljači. No, tad se intenzivno počelo propitivati jesu li poskupljenja zaista trebala biti tako dramatična. Ukazivalo se na to kako je novonastala situacija na istoku Europe bila izlika za dodatna, pa i neopravdana podizanja cijena. No, ostalo je samo na ukazivanjima. Naravno, poskupjelo je gotovo sve, a najviše ono što je čovjeku od neophodne važnosti za život – hrana. Ono što mu nije neophodno, poput nove televizije, nije pretjerano poskupjelo.
S 2023. godinom, u Hrvatskoj je službena valuta postala euro, a kuna je pošla u povijest. Vladajući su uvjeravali kako to neće potaknuti dodatna poskupljenja i kako će strogo kažnjavati sve one koji budu ‘zaokruživali’ cijene na višu cifru, a mediji su taksativno navodili države u kojima uvođenje eura nije izazvalo dodatna poskupljenja. Naprotiv, ponegdje je snizilo cijene.
No, ne i u Hrvatskoj. Ovdje je to postala još jedna prilika za poskupljenja. Cijene u turističkom Dubrovniku koji je destinacija, ali i grad za život, počele su se još više namještati po špagu Britanca koji tu ljetuje i ima barem tri puta bolje standard od lokalca koji tu živi cijelu godinu.
Dubrovački dnevnik odlučio je usporediti cijene namirnica iz 2020. godine s cijenama koje plaćamo danas.
Košarica skuplja za 74,39 posto nego 2020.
Naime, pronašli su katalog jedne butige iz kolovoza 2020. godine te smo je posjetili u kolovozu ove godine i popisali cijene. Izabrali smo 11 proizvoda koja građani relativno često kupuju. To su: Trajno mlijeko Z’bregov s 2 posto mliječne masti, svježe mlijeko Dukat s 3,2 posto mliječne masti, rizi Scotti tipa arborio, mlade patate, suncokretovo ulje Tena, Thommy majoneza, Pikova čajna kobasica, Podravkin blagi ajvar, pile Cekin, maslo Z’bregov te Podravkina šunka u ovitku.
Za početak je važno reći kako su poskupjele sve namirnice, u rasponu od 4 pa do 75 posto. Od svih navedenih proizvoda, najviše je poskupjela Podravkina šunka u ovitku. Za kilo ove namirnice 2020. godine ste plaćali 6,62, a danas 11,74 eura, što je poskupljenje od 77,34 posto.
Thommyjeva majoneza od 165 grama poskupjela je za 56,8 posto. Za nju ste 2020. godine davali 1,69, a danas 2,65 eura. Kilo mladih patata poskupjelo je za 50 posto. U 2020. godini je koštalo 0,66, a danas 0,99 eura. Za nešto više od 45 posto poskupjelo je maslo Z’bregov. Cijena za 250 grama je 2020. godine bila 2,73 eura, a danas ćete platiti 3,98 eura. Otprilike toliko je poskupjela i litra svježeg Dukatovog mlijeka s 3,2 posto mliječne masti. Nju ste 2020. godine plaćali 0,92, a danas 1,35 eura.
Za gotovo 40 posto poskupio je Podravkin blagi ajvar pa je 350 grama ovog proizvoda 2020. godine koštao 2,02 eura, a danas je cijena narasla na 2,79 eura. Za oko 25 posto su poskupjeli Cekinovo pile i Pikova čajna kobasica. Dvije litre mlijeka Z’bregov s dva posto mliječne masti poskupjele su za 15 posto, suncokretovo ulje Tena za gotovo 10 posto, dok su rizi tipa arborio marke Scotti poskupjele za oko pet posto.
Konačno, ova košarica s 11 proizvoda koja bi 2020. godine koštala 21,75 eura, danas stoji 37,93 eura, što je skuplje za 74,39 posto u odnosu na 2020. godinu.
Plaće rasle, ali nedovoljno
U međuvremenu je ipak došlo do još jednog porasta, a to je porast plaća, pa i ‘minimalca’. Naime, Vlada je donijela uredbu prema kojoj od 2024. godine minimalna hrvatska plaća iznosi 840 eura bruto, što znači kako bi neto iznos ‘minimalca’ trebao iznositi oko 677 eura.
Uspoređujući prosječnu plaću koja je isplaćena u 2020. godini s 2023. godinom, vidljivo je kako je i tu došlo do porasta. Naime, prosječna plaća isplaćena u 2020. godini iznosila je 897,60 eura u neto iznosu, dok je prosječna plaća lani iznosila 1148 eura.
No, radi se o povećanju od tek 27,7 posto, dok su cijene rasle znatno više. Vrijednost košarice s 11 proizvoda poskupjela je za nešto više od 74 posto. Prosječni kupac koji će kupiti te proizvode nije postigao toliku povišicu što znači da mu je standard, i s novom, višom plaćom, gori nego 2020. godine. Porast plaće nije pratio porast cijena.
Standard i kupovna moć nam opadaju
“Izuzetno mi je drago što ste napravili ovo istraživanje i sigurno će biti zanimljivo vašem čitateljstvu. Naravno, nije to znanstveno istraživanje, rezultati nisu generalni i kao takve ih je nemoguće tretirati, riječ je o nasumično odabranom, manjem uzorku i slučajno odabranoj trgovini. Međutim, podatke koje ste dobili pokazuju nam ono što manje, više osjećamo, a to je da je inflacija bitno veća od one o kojoj se službeno govori. Porast vrijednosti košarice koji je bitno veći od porasta prosječne plaće govori nam kako nam opadaju standard i kupovna moć i kako situacija nije u skladu s onom koju nadležni predstavljaju u medijima“” prokomentirao je ekonomski stručnjak Tonči Svilokos.
Zašto onda Vlada, Državni zavod za statistiku i HNB komuniciraju prema javnosti jednu drugačiju sliku?
“To je zanimljivo pitanje. Nažalost, vi je ovom analizom ne možete u potpunosti opovrgnuti jer, kako sam rekao, nije riječ o znanstvenom istraživanju. No, ono što i sam osjećam kao potrošač jest to da je inflacija bitno veća od one o kojoj nadležni govore. Naravno, pri tom je važno naglasiti kako i nju različiti kupci drugačije osjećaju. Kazali ste kako je prosječna plaća rasla za oko 27 posto u odnosu na 2020. godinu – nekome manje, a nekome i više od toga. Onima koji se primjerice bave apartmanima i koji su povećali cijena najma, situacija je vjerojatno puno bolja nego onima koji ih nemaju. Također, ne kupujemo svi ni jednake proizvode niti su nam jednaki proizvodi važni pa onda i prema tome, ponaosob, stopu inflacije osjećamo drugačije”, kaže Svilokos naglasivši i važnost psihološkog aspekta, što je možda i jedan od odgovora na pitanje zašto se u javnosti, od strane nadležnih, komunicira nešto drugačija slika.
„Uvijek je puno bolje naglašavati pozitivnu sliku jer strah, pesimizam i beznađe mogu znatno utjecati na situaciju. Jednostavno, jedno vuče drugo. Kad se ublažava percepcija inflacije, ljudi se ponašaju drugačije, potrošnja je drugačija pa se inflacija zna i u realitetu sniziti. Kad se komunicira kako su inflacija i cijene pod kontrolom, mijenja se ponašanje stanovništva, smanjuje se pritisak na plaće i slika zaista i bude povoljnija. Zato je predstavnicima monetarne i fiskalne vlasti bitno uvjeriti nas kako je sve pod kontrolom, onda im je puno jednostavnija situacija“, govori nam Svilokos.
Pa u tom duhu, treba biti pozitivan, u maniri one – ako nemamo za kruh, možemo jesti kolače. Ili kekse! Samo su malo dvojbene Kraševe čokoladne napolitanke, čija je kutija došla na 8,69 eura, odnosno na 65 kuna, u nekim dubrovačkim butigama. Međutim, neke druge su ih brže bolje snizile na dvostruko nižu cijenu, donosi Dubrovački dnevnik.
