Prženje svakako nije jedan od najzdravijih načina pripreme hrane, ali istina je da mnogi ljudi vole delicije pripremljene upravo na taj način.
Sredinom 20. stoljeća, tradicionalno prženje na životinjskoj masti zamijenjeno je prženjem na biljnom ulju.
Mnogi, međutim, tvrde da to nije najbolji način i da je prženje na masti daleko zdravije.
Istina je da masti životinjskog podrijetla sadrže pretežno zasićene masne kiseline i kolesterol pa ih nije lako smatrati dijelom zdrave prehrane.
Zasićene masne kiseline povećavaju sposobnost zgrušavanja krvi, zbog čega se njihova uporaba ne preporučuje osobama s određenim zdravstvenim problemima, poput poremećaja jetre, gihta i bolesti žučnih puteva.
Također se pokazalo da osobe koje konzumiraju uglavnom masti životinjskog podrijetla češće obolijevaju od tromboze te su sklonije srčanim i moždanim udarima.
S druge strane, u slučajevima kao što su tuberkuloza, pothranjenost i atonična opstipacija, preporučuje se umjerena konzumacija masti životinjskog podrijetla.
Svinjska mast je važna za zdravlje jer sadrži arahidonsku masnu kiselinu, koja je esencijalna i vrlo korisna za naše tijelo.
U biljnim uljima prevladavaju nezasićene masne kiseline. Zbog visoke energetske vrijednosti, treba paziti na unos ovih namirnica u organizam.
Hladno prešana ulja ne sadrže trans masne kiseline, ali one nastaju tijekom rafinacije i termičke obrade te hidrogenizacije.
Najstabilnija ulja su palmino, maslinovo i ulje kanole (pri prženju, štetni spojevi poput peroksida nastaju tek na temperaturi od 150 stupnjeva).
Sredinom prošlog stoljeća mnogi su nutricionisti smatrali da je biljno ulje zdravije od masti te da ga treba koristiti za prženje.
Međutim, kasnija istraživanja pokazala su drugačije rezultate.
Profesor na Sveučilištu De Montfort u Leicesteru, Martin Grutveld, analizirao je uzorke suncokretovog ulja na kojem je već pripremana hrana.
Otkrio je da prženje hrane tijekom 20 minuta povećava razinu aldehida čak 20 puta više od maksimalno dopuštene razine koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Nakupljanje ovih štetnih tvari može dovesti do raznih bolesti, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i demencije, dok liječnici sve češće upozoravaju i na karcinome.
Također je otkriveno da prekomjerna konzumacija ovih namirnica može dovesti do nakupljanja masnoće u jetri, što može uzrokovati pojavu bezalkoholnog steatohepatitisa, koji može dovesti do hipertenzije, pretilosti, sindroma kronične hiperglikemije, ateroskleroze i mnogih drugih zdravstvenih problema.
Dakle, masti su dobar izvor arahidonske kiseline, ne sadrže trans masne kiseline i stabilnije su na visokim temperaturama. Njihov je nedostatak visok postotak kolesterola.
Ulja, s druge strane, ne sadrže kolesterol, ali su bogata trans masnim kiselinama, što može povećati razinu triglicerida u krvi.
Osim toga, biljna ulja su nestabilna na visokim temperaturama, a neki znanstvenici smatraju da svako ulje postaje kancerogeno pri visokim temperaturama, osim ulja od koštica grožđa.
Dakle, imajte na umu da prženje i pohanje hrane nije dobro za zdravlje. Ako ipak ne možete izbaciti ulje i mast iz prehrane, preporučuje se korištenje masti, prenosi N1.
