Državni arhiv u Zadru ubraja se među najstarije kulturne ustanove u Republici Hrvatskoj. Utemeljio ga je generalni providur Dalmacije Francesco Molin, odlukom mletačkog Senata od 20. rujna davne 1624. godine. Dokazi o početku prikupljanja i čuvanja spisa te načinima obrade gradiva datiraju još od 14. stoljeća kada se dokumenti pohranjuju u starim općinskim kancelarijama i samostanima, a ovim činom osnovana je jedinstvena javna i državna ustanova na ovim prostorima, arhiv, koji je od tada do danas mijenjao nazive i nadležnosti, ali nije prekidao s radom.
Utemeljenje ove ustanove doprinijelo je tome da su se do kraja Mletačke uprave (1797.) prikupili i trajno sačuvali spisi tijela javih vlasti. Za vrijeme Druge austrijske uprave (1814. – 1918.) Arhiv djeluje kao Arhiv starih spisa c. kr. Namjesništva u Zadru gdje se koncentrira najrazličitije povijesno gradivo iz Zadra, ali i iz ostalih dalmatinskih gradova. Prerasta tako iz pismohrane javne administracije u vrlo značajan povijesni arhiv za čitavu Dalmaciju. Nakon što je Rapalskim ugovorom (1920.) Zadar pripao Italiji, dio novijih spisa koji se odnosio na područje Kraljevine SHS odnesen je u Split, gdje je najvećim dijelom stradao u požarima nakon Drugoga svjetskog rata.
Netom prije kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu, fašističke su vlasti prenijele u Italiju 74 sanduka najznačajnijeg arhivskog gradiva, koje je u kasnijim postupcima restitucije vraćeno.
U poratnom razdoblju Arhiv je nadležan za čitavo područje Dalmacije do osnivanja Arhiva grada Splita 1952. godine. Danas u suvremenoj mreži državnih arhiva, Državni arhiv u Zadru nadležan je za područje koje se manje-više poklapa s granicama Zadarske županije.
Državni arhiv u Zadru danas je ustanova koja skrbi za jedne od najznačajnijih arhivskih dokumentacijskih cjelina za našu nacionalnu povijest te se kao takva svrstava uz bok Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Značaj arhivskog gradiva koje je pohranjeno u Državnom arhivu u Zadru nemjerljiv je za povijesna i srodna istraživanja ne samo hrvatske prošlosti, nego i prošlosti okolnih prostora s kojim je tada naš kraj bio u različitim doticajima.
Visoku 400. obljetnicu svog utemeljenja ove godine obilježavaju na različite načine u skladu s našim zadaćama javne ustanove u kulturi.
Središnja proslava upriličit će se na sam dan utemeljenja Arhiva, 20. rujna u 12,00 sati svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani Kneževe palače.
– Očekujemo nazočnost uzvanika s područja kulture, znanosti, lokalne i državne javne uprave. Tom prilikom predstavit ćemo i prigodnu dvojezičnu (hrvatski/engleski) monografiju DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624.-2024. Monografiju će predstaviti recenzent dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Ante Gverić, urednik, navodi se u najavi.
