Ministarstvo financija danas je u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune šest zakona u sklopu predloženog novog kruga porezne reforme, a zainteresirana javnost svoje će komentare i sugestije moći podnositi do 24. listopada.
Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim o porezu na dohodak, o doprinosima, Općeg poreznog zakona, Zakona o Poreznoj upravi te onog o porezu na dodanu vrijednost, o čemu je detaljno bilo riječi u ponedjeljak na konferenciji za medije, na kojoj je potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac predstavio prijedlog novog kruga porezne reforme.
Najveći naglasak je stavljen na unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina, pri čemu je cilj umanjiti neravnoteže na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma povećanjem ponude te potaknuti ugovaranje dugoročnog najma, poručili su iz vlade.
Porez na nekretnine
Stoga je predloženo uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor, koji bi se od 1. siječnja iduće godine plaćao u iznosu od 0.6 do 8 eura po četvornom metru. Lokalne jedinice same će moći odlučiti o iznosu unutar definiranog raspona, oporezivat će se stambene nekretnine, a porezni obveznik bit će svaka domaća i strana, pravna i fizička osoba.
Oslobođenje od plaćanja odnosit će se na nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili stanovanju najmoprimca najmanje deset mjeseci godišnje. Također, porez se neće plaćati na nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje, kao i na nekretnine za koje se može utvrditi da je onemogućena njihova stambena namjena.
Devet točaka
Porez na nekretnine ne plaća se za one stambene jedinice:
- koje služe za stalno stanovanje
- koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje
- javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba
- koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji, ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda u određenom poreznom razdoblju nisu podobne kao stambeni prostor
- u ostalim slučajevima kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena nekretnine
- u vlasništvu Republike Hrvatske
- u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje se nalaze isključivo na teritoriju te jedinice lokalne samouprave.
Jedinice lokalne samouprave bit će dužne uvesti porez na nekretnine, no moći će, sukladno utvrđenim kriterijima, od obaveze plaćanja poreza osloboditi socijalno ugrožene građane. Također, općina ili grad moći će propisivati visinu poreza “zonski”, odnosno ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi.
Pretpostavlja se, navodi se u nacrtu izmjena i dopuna Zakona o lokalnim porezima, da će temeljem izmjena doći do povećanja poreznih prihoda od naplate poreza na nekretnine, pri čemu do pozitivnog učinka na rast prihoda vodi i preciziranje predmeta oporezivanja, u vidu postojanja više od 600.000 praznih stambenih jedinica koje sada nisu na tržištu nekretnina, a tu su i očekivani prihodi od stranih vlasnika nekretnina.
“Pod pretpostavkama povećanja obuhvata oporezivanja na 600.000 nekretnina koje su prema procjenama trenutno identificirane kao prazne, prosječne površine praznih nekretnina od minimalno 80 metara kvadratnih i iznosa poreza od minimalno 0,60 eura po kvadratu, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura”, navedeno je.
Podizanje paušala za krevete ovisno o indeksu turističke razvijenosti
S obzirom na to da ne služe za stalno stanovanje ili dugoročni najam, porez na nekretnine odnosit će se i na one stambene jedinice koje služe za kratkoročni, turistički najam.
Osim toga, u sklopu izmjena Zakona o porezu na dohodak, a s ciljem ujednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma, predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu u turizmu prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o visini paušalnog poreza u propisanim granicama.
On će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu. Pritom, naveo je ministar financija u ponedjeljak, donji prag za utvrđivanje iznosa poreza za kratkoročni najam kod najrazvijenijih jedinica raste za 653 posto, u drugoj skupini za 402 posto, trećoj za 51 posto, dok u četvrtoj ostaje praktički isti, dakle 20 eura.
Naime, porezno opterećenje dohotka ostvarenog od dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova dva posto, što posljedično dovodi do veće usmjerenosti u pružanje usluga iznajmljivanja putnicima i turistima, napominju iz Ministarstva.
Navode i da iako je trenutno utvrđena granica visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici od 19,91 do 199,08 eura, prema dostupnim podacima samo se u šest posto odluka jedinica lokalne samouprave primjenjuje najviše propisana visina paušalnog poreza po krevetu. S druge strane, u 80 posto odluka jedinica lokalne samouprave propisane su niže visine paušalnog poreza po krevetu, od čega se u 34 posto jedinica primjenjuje najniže propisana visina poreza od 19,91 eura.
S obzirom na to da će visina paušalnog poreza ovisiti o odlukama koje donesu njihova predstavnička tijela i o kategoriji u koju će pripasti pojedina jedinica lokalne samouprave s obzirom na njezin indeks turističke razvijenosti, ne može se procijeniti učinak na proračune lokalnih jedinica, piše u zakonskom prijedlogu, piše Index.
