Ljeto u nekim hrvatskim turističkim mjestima ne može proći bez nakaradnih prizora utrka magaraca. Tako Crikvenica, Tribunj, Vodnjan, Posedarje, Tisno i slična mjesta, čije turističke zajednice pate od manjka mašte i empatije, zabavljaju turiste organiziranjem događanja na kojima jahači, uglavnom muškarci, uz puno buke jašu magarce, dok im noge stružu po tlu. Okupljenom mnoštvu, među kojima ima mnogo djece, šalje se poruka o prihvatljivosti iskorištavanja i maltretiranja životinja. Udruga Prijatelji životinja pisala je stoga gradovima i općinama apelirajući na njih da ne iskorištavaju životinje radi turističke promocije, no dobila je odgovor jedino od farme koja iznajmljuje magarce za utrke s objašnjenjem da koriste magarce u tu svrhu kako bi ih – očuvali.
– Očuvanje pasmina i lokalne tradicije ne smije se prelamati preko leđa životinja, što se u slučaju utrka magaraca događa doslovno. Životinjama se na leđa stavljaju teški ljudski tereti i tjera ih se da pritom još i trče, čime dolazi do deformacije tkiva u leđima zbog izloženosti težini jahača i do boli. Šokirani građani i inozemni turisti javljaju da ne mogu vjerovati da nekome može biti zabavno zlostavljati životinje. Izlaganje visokim temperaturama, uz napore tijekom utrka, može dovesti do ozbiljnih posljedica za magarce poput dehidracije i toplotnog udara. Jahači, često puno veći od magaraca, dodatno pogoršavaju patnju životinja jer ih izlažu štetnim opterećenjima pa bizarni prizori izgledaju kao da je odrasla osoba zajahala većega psa. Jednako apsurdno bilo bi natjecanje na kojemu bi djecu osnovnoškolske dobi tjerali da na svojim leđima nose roditelje, upozoravaju Prijatelji životinja.
Dodaju da na samim utrkama vlada velika buka od povika i navijanja publike, što je također stresno za magarce, a kako bi se izbjegle „nezgode” tijekom utrka, magarcima se satima prije natjecanja uskraćuju hrana i voda. Neki trkači tijekom utrke udaraju svoje magarce kako bi trčali brže.
– Ovakve manifestacije krše Zakon o zaštiti životinja, koji zabranjuje prisiljavanje životinja na neprirodno ponašanje te izazivanje boli, patnje, ozljeda ili straha. Osim toga, organiziranje ovakvih utrka normalizira zlostavljanje i iskorištavanje slabijih kao zabavu za cijelu obitelj, ističu Prijatelji životinja.
Naglašavaju da se zaštita magaraca i očuvanje izvornih pasmina može promovirati i bez jahanja na njima:
– Očuvati pasminu ne podrazumijeva upregnuti ju radi zabave ili dobivanja ekonomske koristi, već joj omogućiti što je prirodnije uvjete življenja, kako bi mogla zaista održavati svoju ulogu u ekosustavu. Utočišta za životinje primjer su kako se može odlično provoditi edukacija među djecom bez jahanja ili drugih vrsta iskorištavanja. Posjetiteljima farmi može se omogućiti da se druže i fotografiraju s magarcima te im ponuditi radionice i predavanja o njihovoj povijesnoj ulozi i trenutačnom značaju za ekosustav, dok se na manifestacijama mogu predstaviti izložbama magaraca, kreativnim radionicama, prezentacijama programa njihova očuvanja i na slične načine.
Iz udruge pozivaju lokalne vlasti da ne izdaju dozvole za održavanje ovakvih utrka, da ne sponzoriraju događanja koja uključuju maltretiranje životinja i da traže alternativne načine turističke promocije, koji ne uključuju eksploataciju životinja. Također, apeliraju na građane da prijavljuju utrke magaraca i slična događanja Državnom inspektoratu, kao i da zatraže od lokalnih zajednica da ne organiziraju ovakva primitivna događanja koja narušavaju dobrobit životinja i krše Zakon o zaštiti životinja.
– Zar zaista želimo da ovakve sramotne fotografije obilaze svijet i predstavljaju hrvatsku turističku ponudu?, pitaju Prijatelji životinja. Navode da životinje nisu voljni sudionici nikakvih natjecanja i da bismo u 21. stoljeću trebali evoluirati i shvatiti da životinje ne postoje kako bi nas zabavljale.
