Meteor, svemirsko smeće ili nešto treće? “Vatrena kugla” koja je prohujala nebom iznad regije u nedjelju, a vidjela se u Srbiji, BiH i u Hrvatskoj, zaintrigirala je brojne građane.
Neobičnoj pojavi svjedočili su i Slavonci koji su sve snimili. Svjetleća pojava na nebu vidjela se iznad Slavonskog Broda, ali i Đakova, a nije dugo trebalo da krenu nagađanja o tome što je zapravo obasjalo noćno nebo.
Domaći i regionalni portali brujali su o meteoru, no što je istina?
Legenda hrvatske astronomije Ante Radonić kaže da ne može sa sigurnošću potvrditi, no prije bi rekao da se radi o svemirskom smeću jer se sporo kretalo.
‘Presporo je da bi bio meteor’
“To nije nešto čemu svjedočimo svaki dan, nego nešto što se rjeđe vidi po jačini sjaja i atrakciji, ali ne bih se mogao točno odlučiti što je”, govori Radonić.
“Prema snimkama koje sam vidio, više mi nalikuje da je riječ o komadu rakete, nekom svemirskom smeću. Malo je presporo da bi bio meteor”, dodaje, naglašavajući da bi bio sigurniji u procjenu da zna koji je bio kut upada.
Svemirski otpad je umjetni materijal koji kruži oko Zemlje, ali više nije funkcionalan. Od lansiranja Sputnika 1957., više od šest tisuća satelita lansirano je u svemir, od kojih su mnogi van pogona i plutaju u orbiti. Stara oprema se može razbiti, eksplodirati ili sudariti s drugim objektima, stvarajući još više smeća čime se onda stvara i više kolizija.
Većina krhotina nalazi se u niskoj Zemljinoj orbiti između 200 i 2.000 kilometara iznad površine. A u tom rasponu nalaze se sateliti koji pružaju svakodnevna meteorološka promatranja, praćenje okoliša i vojni nadzor.
Svemirski otpad nije toliko rijetka pojava, nastavlja Radonić, no rjeđe se ovakve pojave događaju u prostorima gdje ih ljudi primijete i nije često da izgleda ovako atraktivno.
“Puno toga prođe iznad oceana što nitko ne primijeti, ali događa se dosta. Sjajne meteore relativno se često vidi, ali opet je teško procijeniti što je za nekog sjajno, a što nije. Meteora koji zablistaju jako, poput sjaja Mjeseca nakratko, ima često, možda više puta mjesečno. Ali rjeđe doživimo neku veću atrakciju kao svemirsko smeće koje je toliko veliko da dobro zasvijetli”, poručuje.
‘To je satelit koji je izgorio’
Astronom i pedagog Korado Korlević uvjeren je da se radi o Starlink satelitu koji je ušao u atmosferu i izgorio. “Lansiran je još 2020. Izgubio je visinu zbog toga što se Zemljina atmosfera napuhava kad imamo udare sa Sunca i onda je cijelo vrijeme polako kočio dok nije pao”, objasnio nam je.
Sve je poprilično dugo trajalo jer su sateliti, ističe, skoro tri puta sporiji nego meteori. “Ovaj je satelit prošao kroz cijelu Zemaljsku kuglu i svakih 20-ak minuta napravio jedan krug”, dodaje Korlević, koji smatra da je moguće da su komadi izgorenog satelita pali negdje na Zemlju.
“U principu, to je nešto što ćete prepoznati jer je jako zacrnjeno i ‘skureno’, kao da je s led lampom rezano. Recimo da bi se vidio komad zapaljenog aluminija, željeza, karbona”, objašnjava nam astronom.
Radonić također ostavlja mogućnost eventualnih ostataka, ali ne vjeruje da se mogu naći u Hrvatskoj.
“Koliko sam čuo, to je proletjelo iznad Srbije. Ako je bio komad rakete pa je nešto palo, tko zna gdje je to. Ne vjerujem da je nešto palo u Hrvatskoj. Ali ako je, vrlo je malo vjerojatno da je to bilo gdje ima ljudi”, zaključuje Radonić.
Meteor je, inače, sićušno nebesko tijelo koje ulijeće u atmosferu Zemlje gdje izgara. Ime je dobio po grčkoj riječi meteoros koja znači uvis dignut ili podignut. Ono što u tim trenucima vidimo na nebu naziva se meteor, dok se naziv meteorid koristi za tijelo koje ulazi u atmosferu Zemlje i izaziva svjetlosnu pojavu.
Padne li meteorid na Zemlju, obično dobiva ime meteorit, objašnjavaju u e-školi astronomije zagrebačke Zvjezdarnice. Više je meteora na nebu vidljivo u jutarnjim satima jer u Zemljinu atmosferu ulaze znatno većim brzinama i u većem broju nego meteori koje viđamo navečer.
‘Povijesno’ kamenje s neba u Hrvatskoj
Udari li u tvrdu stijenu, meteorit može napraviti krater i ispariti, a ako udari u mekše tlo dolazi do ukapanja meteorita. Pretpostavlja se da naš planet tijekom svog razvoja doživjela brojne udare meteoridnih i planetoidnih tijela, no danas je teško prepoznati i otkriti mjesta pada velikih meteorita.
Veliki krater promjera 100 kilometara nalazi se nedaleko od jugoistočnog dijela poluotoka Tajmir u Sibiru, dok je u Njemačkoj pokraj grada Nördlingena otkriven krater promjera 24 kilometara. Najpoznatiji takoreći nedavni slučaj je “Sibirski meteorit”, koji je 30. lipnja 1908. godine u silovitom udaru uništio tajgu u polumjeru od 80 kilometara. Njegovi ostaci još nisu pronađeni.
Padovi većih meteorida na površinu Zemlje su rijetki, no u nekoliko slučajeva meteoriti su znali pogoditi čovjeka, udariti u životinju, automobile čak i u poštanski sandučić, a svake godine u prosjeku oštete desetak kuća.
Tako je 16. veljače 1827. godine u Indiji meteorit pogodio jednog muškarca, a 30. studenog 1954. godine meteorit je u Sylacaugi (Alabama) ranio ženu dok je spavala u krevetu.
Hrvatska pamti slučaj meteorita poznatog kao Zagrebačko željezo ili Hraščanski meteorit koji je 26. svibnja 1751. godine pao kod mjesta Hraščine u Hrvatskom Zagorju.
Prvi je to željezni meteorit kojemu je u svijetu službeno zabilježen pad. Zabio se u zemlju nakon čega su izvađena dva metalna komada od 40 i devet kilograma koja se čuvaju u bečkom Prirodoslovnom muzeju. Polirana pločica tog meteorita od 0,56 grama nalazi se i u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju, piše Net.
