Pogledate li u nebo za lijepog i sunčanog dana, velika je vjerojatnost da ćete ugledati ravan bijeli trag koji presijeca plavetnilo. Ako ste negdje blizu većeg grada, primjerice Zagreba ili Splita, takvih će tragova biti i više.
O čemu se radi? Pravocrtni bijeli tragovi na nebu nisu oblaci, iako bi to neki mogli pomisliti u prvi tren, već kondenzacijski tragovi koji ostaju iza zrakoplova.
Nećemo spominjati teorije zavjere koje imaju zanimljiva objašnjenja zašto se ti tragovi vide u tolikom broju, već ćemo spomenuti studiju koja je objavljena u Environmental Research Letters.
Naime, ta je studija proučavala satelitske podatke o više od 64 tisuće kondenzacijskih tragova koji su ostali iza zrakoplova na letovima iznad sjevernog Atlantskog oceana. Analiza koja je koristila strojno učenje otkrila je kako moderni komercijalni zrakoplovi lete na većim visinama kako bi uštedjeli na gorivu, ali time stvaraju dugotrajnije kondenzacijske tragove koji imaju negativan utjecaj na planet.
I prije nego što netko pomisli na chemtrails, da razjasnimo, radi se o puno jednostavnijem objašnjenju. Moderni zrakoplovi ispuštaju manje ugljika od starijih zrakoplova, no činjenica da stvaraju ispušne plinove na većoj visini u atmosferi, otkrili su znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu, znači i da pridonose globalnom zagrijavanju zadržavanjem topline u atmosferi.
Kako objašnjavaju, zrakoplovi koji lete na visini od oko 12 tisuća metara, stvaraju više kondenzacijskih tragova od onih zrakoplova koji lete na manjim visinama. Moderni zrakoplovi dizajnirani su za let na tim velikim visinama gdje je zrak rjeđi i stvara manji aerodinamički otpor. Iako su njihovi motori dizajnirani da budu “zeleni”, odnosno da stvaraju manje ugljika po putniku, stvaraju i veću kondenzaciju kojoj je onda na većoj visini potrebno dulje vremena da se rasprši. Znanstvenici su utvrdili da upravo to stvara dugotrajniji učinak zagrijavanja.
“Opće je poznato da letenje nije dobro za klimu. Međutim, većina ljudi ne shvaća da emisije ugljika iz pogonskih tragova i mlaznog goriva uzrokuju dvostruko zagrijavanje klime. Noviji zrakoplovi lete sve više i više u atmosferi kako bi povećali učinkovitost goriva i smanjili emisije ugljika. Nenamjerna posljedica toga je da ovi zrakoplovi koji lete iznad sjevernog Atlantika sada stvaraju više, dugotrajnijih kondenzacijskih tragova, zadržavajući dodatnu toplinu u atmosferi i povećavajući utjecaj zrakoplovstva na klimu. To ne znači da su učinkovitiji zrakoplovi loša stvar – daleko od toga, jer imaju niže emisije ugljika po putničkoj milji. Međutim, naše otkriće odražava izazove s kojima se zrakoplovna industrija suočava kada smanjuje svoj utjecaj na klimu”, istaknuo je glavni autor studije dr. Edward Gryspeerdt.
Najveći krivci? Ne oni na koje biste prvo pomislili
Iako biste možda pomislili da su onda najveći krivci veliki zrakoplovi za prekooceanske letove, istraživači su došli do iznenađujućega zaključka.
Privatni zrakoplovi stvaraju tragove češće nego što se mislilo. Unatoč tome što su manji i troše manje goriva, istraživanje je pokazalo da privatni zrakoplovi stvaraju slične tragove kao mnogo veći, komercijalni zrakoplovi. To je iznenadilo čak i istraživače.
Ključno je što privatni zrakoplovi lete na puno većim visinama od komercijalnih kako bi izbjegli zračni promet i dobili na dometu. No to znači da stvaraju više kondenzacijskih tragova koji se teže raspršuju.
“Unatoč svojoj manjoj veličini privatni zrakoplovi stvaraju tragove jednako često kao i puno veći zrakoplovi. Već znamo da ti zrakoplovi stvaraju ogromnu količinu emisija ugljika po putniku tako da superbogati mogu letjeti udobno. Naše otkriće povećava zabrinutost zbog utjecaja privatnih zrakoplova na klimu jer siromašne zemlje i dalje pogađaju ekstremne vremenske prilike”, istaknuo je dr. Gryspeerdt.
Kako riješiti taj problem?
Dr. Gryspeerdt i njegovi kolege koji su surađivali na studiji imaju prijedlog za zrakoplovnu industriju koji bi riješio ovaj problem.
Kako navode, trebalo bi smanjiti količinu čađe koju ispuštaju motori zrakoplova, a koja nastaje prilikom neučinkovitog sagorijevanja goriva.
Naime, druge studije već su ranije potvrdile da broj čestica čađe u ispušnim plinovima igra ključnu ulogu u trajanju kondenzacijskih tragova.
“Naša studija pruža prvi pravi dokaz da emitiranje manje čestica čađe rezultira tragovima koji brže nestaju s neba, u usporedbi s onim tragovima koji se formiraju iz starijih, prljavijih motora”, dodao je koautor studije, dr. Marc Stettler, piše Zimo.
