U 2023. godini Hrvatska je potrošila oko 670 milijuna eura na lijekove na recept, što je povećanje od gotovo 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, veliki dio tih lijekova završi u otpadu jer pacijenti ne slijede propisane terapije, što dodatno opterećuje zdravstveni sustav. Stručnjaci kažu da gotovo 50 posto pacijenata ne uzima lijekove kako je propisano.
U Hrvatskoj je u 2023. godini na lijekove na recept potrošeno oko 670 milijuna eura, što predstavlja gotovo 10 posto više nego prethodne godine. Unatoč povećanoj potrošnji, veliki dio tih lijekova propadne jer se pacijenti ne pridržavaju propisanih terapija. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 50% pacijenata ne uzima svoje lijekove kako je propisano, što rezultira lošijim ishodima liječenja i dodatnim troškovima za državu.
Kako prenosi HRT, neiskorišteni lijekovi dobiveni na recept vraćaju se u ljekarne i završavaju u farmaceutskom otpadu kojeg je sve više i više.
– Pacijenti nama praktički na dnevnoj bazi vraćaju lijekove koje nisu iskoristili. Najčešći razlozi su promjena terapije, istek roka trajanja – koje bi bilo povezano uz neredovito uzimanje ili eventualno ako osoba premine pa zaostane određena količina lijekova, rekao je za HRT Mario Vrebčević, magistar farmacije.
Bez obzira na stanje tih lijekova, oni se ne mogu ponovno koristiti i ljekarne su ih dužne odgovarajuće zbrinuti, odnosno – baciti. Ana Soldo, magistrica farmacije i predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, kaže da su to najčešće lijekovi za kroničnu terapiju i da su se oni trebali potrošiti, a nisu. Ističe da istraživanja pokazuju kako i transplantirani pacijenti u nekom trenutku prestanu uzimati svoju terapiju, što je svakako velika stvar.
Naime, stručnjaci procjenjuju da se u svijetu polovina pacijenata ne pridržava uputa koje mu je liječnik dao, a navodi se i da postoji više razloga zašto pacijenti ne uzimaju lijekove.
– Jedan je strah od tih lijekova, kojega oni manifestiraju kod nas. Onda kažu da ne bi pili lijekove, ali taj strah nekad zadrže za sebe da nas ne uvrijede – pa onda to ipak prihvate, odnesu doma, ali ne piju. Mi vidimo to kad nam se pacijent vrati s određenim parametrima koje kontroliramo, rekla je za HRT liječnica obiteljske medicine, Branislava Čilić.
Izvjegavanjem uzimanje lijekova, ishodi liječanja su znatno lošiji i mogu uzrokovati dugoročne komplikacije, osobito ako se radi o kroničnim bolesnicima kojima je terapija od izrazite važnosti. Ne treba se zanemariti ni ekonomski učinak bacanja lijekova, a kako bi se sve to dovelo pod kontrolu. Ministarstvo zdravstva razvija projekt kojim će ljekarnici i liječnici moći pratiti pacijenta.
Podsjetimo da je HZZO još krajem siječnja objavio internetsku poveznicu preko koje svaki građanin može pristupiti nacionalnoj bazi lijekova dostupnih u Hrvatskoj. Tako se mogu provjeriti cijene i nestašice lijekova, neovisno o tome nalaze li se na listi HZZO-a, odnosi portal Mirovina.hr.
Bazi se može pristupiti putem ove poveznice, kao i putem sustava e-Građani. Više o tome pročitajte u našem tekstu ovdje.
