Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović ocjenjuje da bi srpanjsko usklađivanje mirovina moglo iznositi 7,11 posto, visok iznos usklađivanja pokazuje da plaće rastu, iako i dalje nedovoljno s obzirom na inflaciju, a realna vrijednost mirovina je bitno niža.
Petrović je u razgovoru za Hinu navela kako je sindikat, s obzirom na to da se još čekaju svi podaci, radio preliminarne procjene usklađivanja mirovina te očekuju da će usklađivanje biti na razini od 7,11 posto.
To povećanje donijet će oko 40 eura više umirovljenicima koji imaju prosječnu neto mirovinu od 580,83 eura, no Petrović je upozorila kako 60 posto umirovljenika prima mirovine manje od prosjeka.
Osim toga, taj je prosjek zapravo na razini od 534,84 eura, kada se izostave vojne i braniteljske mirovine, pa će tim umirovljenicima povećanje biti manje. Nakon što budu poznati svi statistički podaci o plaćama i cijenama, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) donijet će odluku o usklađivanju mirovina na sjednici iza 20. kolovoza. To znači da će mirovine rasti od 1. srpnja, no razlika tog povećanja bit će isplaćena u rujnu, s mirovinom iz kolovoza.
Petrović podsjeća da je na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike u studenom dogovoreno kako će se Vladi predložiti da se kod sljedeće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju izmjeni odredba o usklađivanju mirovina sa sadašnjih 70:30 u korist povoljnijeg indeksa rasta inflacije ili plaća na 85:15, u odnosu na zahtjev koji je bio 100 posto.
“Izgleda da to ministar financija Marko Primorac nije predvidio, on ne pokazuje baš preveliku socijalnu osjetljivost prema umirovljenicima pa se bojimo da u ovoj godini neće biti baš ništa za umirovljenike, osim usklađivanja prema sadašnjem modelu”, istaknula je Petrović podsjetivši i na potpise prikupljene u peticiji “Veće mirovine odmah”.
Usklađivanja mirovina prije kriza bila znatno niža
Usklađivanja prije kriza u zadnjih nekoliko godina bila su znatno niža. Tako je, primjerice, stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2019. iznosila 1,15 posto, a od srpnja 2,44 posto, iduće 2020. godine usklađivanja su iznosila 0,70 i 1,41 posto, a 2021. godine 0,56 posto i 2,46 posto.
Usklađivanje iz siječnja 2022. bilo je na razini od 2,24 posto, a u srpnju je skočilo na 6,18 posto. Lani je u siječnju bilo 5,37 posto, a rekordno od 8,42 posto bilo je u srpnju 2023. Ovogodišnje usklađivanje iz siječnja bilo je 4,19 posto, a sada su procjene sindikata na razini od 7,11 posto.
Petrović ističe kako to pokazuje da plaće jako rastu, iako nisu dovoljne za normalan život s obzirom na rast inflacije, ali i da je realna vrijednost mirovine bitno niža.
“Taj postotak rasta mirovina ništa ne znači jer se uvijek mora usporediti s rastom plaća. Ako udio u rastu plaća kontinuirano pada, onda to znači da mirovine realno padaju”, upozorila je.
Aktualna statistika HZMO-a pokazuje da je prosječna neto mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina, bez međunarodnih ugovora, 580,83 eura, a njezin udio u prosječnoj neto plaći za svibanj 2024. iznosi 43,9 posto.
Po novim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj iznosila je 1324 eura, piše Večernji list.
