Treći ovogodišnji toplinski val traje već sedam dana, a nastavit će se i u idućem tjednu. U Imotskom je izmjereno 38 Celzijevih stupnjeva, 37.7 u Kninu i 37 na Krku. Sve su ovo temperature zraka izmjerene ovog tjedna.
Treći ovogodišnji toplinski val počeo je u ponedjeljak, a potrajat će i ovaj tjedan. U utorak bi se temperature zraka u Dalmaciji mogle dizati i do 40. stupnja Celzijusa!
Ovakvo vrijeme je sve više prisutno. DHMZ je analizirao broj upozorenja na opasnost od djelovanja toplinskog vala na zdravlje ljudi u periodu od 1991. do 2022. bilo je godina, poput 1997. kada gotovo i nije bilo upozorenja, ali primjetan je trend – doduše ne pravocrtnog – rasta. Paklene su bile 2003. i 2013. godina.
“U tih 30 i nešto godina, bilo je godina kada je dana s upozorenjima bilo manje, ali se pokazalo da ih je zadnjih 20 godina bilo sve više”, kaže Lidija Srnec, klimatologinja DHMZ-a.
I baš su ovaj tjedan objavljeni podaci na globalnoj razini: svaki mjesec u posljednjih godinu dana je dosegnuo ili probio prag od 1.5 stupanja u odnosu na predindustrijsko doba u drugoj polovici 19. stoljeća.
“To ne znači da smo probili granicu postavljenu Pariškim sporazumom, ali može pokazati da smo sve bliže toj granici kako se klima nastavlja zagrijavati”, kaže Julien Nicolas, klimatolog Europske službe za klimatske promjene.
I more je toplije nego inače, no nije problem samo u površini mora – objašnjava morski biolog, već i u dubini, odnosno granici između toplog i hladnog mora. Prije 30 godina, ta granica je tijekom ljeta bila na otprilike 25 metara dubine. Iznad je temperatura mora iznosila oko 20 stupnjeva Celzijusa, a ispod između 12 i 14. Danas se granica spušta i do 50 metara dubine, a gdje temperatura nekad hladnijeg mora doseže i do 20 stupnjeva.
“Što je jako, jako loše. Možemo usporediti, recimo u Zagrebu je sada oko 35 stupnja, pa recimo da sada bude 70 stupnjeva. Znači ne bi nam baš bilo lako. A to se dešava, znači duplo veća temperatura na tim dubinama nego što je bilo uobičajeno prije 30ak godina. I to je tipičan primjer klimatskih promjena i povećanog zagrijavanja mora”, kaže Petar Kružić, morski biolog PMF-a u Zagrebu.
Utjecaj i posljedice klimatskih promjena osjećamo na svakom koraku. Paklene vrućine, pa tuča, pa saharski pijesak – prognoze pratimo stalno, a usvajamo i nove termine poput superćelijskih oluja.
I termini i temperature i sve druge klimatske i meteorološke pojave su već poznate – rekordi svih vrsta dobrim dijelom su postavljeni u prošlom stoljeću. No, sve to što smo već vidjeli, osjetili i primijetili – sada se mijenja.
“Klima se mijenja. Da, morat ćemo se naviknuti na drugačiju klimu nego što smo dosad svjedočili”, dodaje Srnec.
I klimatolozi Europske službe za klimatske promjene već su predvidjeli da postoje velike šanse da će ova godina biti toplija od prošle, najtoplije zabilježene godine od kada je mjerenja, piše RTL.
