Evo koji je najzdraviji kruh koji možete pojesti za doručak

Kruh je namirnica bez koje mnogi ne mogu. Savršeno paše uz mnoga jela, ali često čujemo i koliko je nezdrav. I dok postoji više vrsta kruha, evo kako izabrati onaj najzdraviji.

Dakle, čak i oni koji ne rade probleme s doručkom jedu – kruh. Uzmu šnitu, dvije i namažu nešto i to je to. E sad, ako je pritom kruh zdrav i dobar za vas, onda je to još dodatna nagrada.

Naime, ugljikohidrati su glavni izvor energije za tijelo. Glukoza pokreće sve stanice u tijelu i omiljeno je gorivo za mozak, tako da kada ne jedemo ugljikohidrate, tijelo mora koristiti druge izvore energije. Ugljikohidrati su često izvrstan izvor vitamina, minerala i vlakana, koji su važni za zdravlje probavnog sustava.

Što tražiti kod najzdravijeg kruha?

Nutritivna oznaka ponudit će odgovore o tome je li taj kruh prikladan za vaše zdravstvene ciljeve. Neke stvari koje treba uzeti u obzir ako tražite zdraviji kruh:

Manje je više, kaže Hilbert. “Pokušajte pronaći kruh bez puno punila ili konzervansa. Najbolji kruh bit će napravljeni od kvasca, brašna i vode.”

Vlakna: Dva do tri grama vlakana je idealno.

Integralno pšenično brašno: Hilbert preporučuje da se odlučite za kruh s integralnim pšeničnim brašnom kako biste osigurali dovoljno vlakana i vitamina.

Koji kruh je najzdraviji?

Uvriježeno mišljenje je da je cjelovita pšenica nedvojbeno zdrava.

“Moja preporuka je tradicionalno napravljeno kiselo tijesto od cjelovitog pšeničnog ili raženog brašna. Ovi kruhovi ne koriste komercijalni kvasac”, kaže Hilbert.

Tradicionalno napravljen kruh od kiselog tijesta od cjelovitog zrna koji sadrži cjelovitu pšenicu, cjelovitu raž ili pir, preporučuje i Kelsey Costa, nutricionistica.

Ističe da ima “nižu vrijednost glikemijskog indeksa zbog prisutnosti više proteina i vlakana te većeg udjela rezistentnog škroba”.

Kruh s nižim glikemijskim indeksom ljudima je sve pristupačniji.

“Ovi kruhovi podržavaju bolju kontrolu šećera u krvi, probavu i osjećaj sitosti te mogu ponuditi prednosti u prevenciji kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti”, kaže Costa za Metro portal.