Prema podacima Ekonomskog instituta za srpanj i njihovog OVI indeksa, najtraženija zanimanja u Hrvatskoj ostala su nepromijenjena u odnosu na lipanj prošle godine.
Najtraženija su bila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara i vozača. Kombinirano, ta je skupina zanimanja zabilježila rast od 1,1 posto u broju oglasa tijekom protekle godine. No, postoje zanimanja koja su zabilježila smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini.
Za lipanj je najveći pad zabilježen kod programera, radnika u proizvodnji te prodavača, piše portal Srednja.hr.
– Zanimanje koje je napravilo najveći pomak na ljestvici najtraženijih zanimanja je ono medicinske sestre, koje je s 23. mjesta u lipnju prošle godine u lipnju ove godine skočilo na 14. mjesto. Zanimanja programera i elektrotehničara su pak na istoj ljestvici pala za čak šest mjesta, navode s Ekonomskog instituta.
Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija, a koji je posljednjih mjeseci bio u porastu, u lipnju se stabilizirao na 65,4 posto, dok je udio oglasa s visokom kvalifikacijom blago porastao nauštrb oglasa s niskom kvalifikacijom. Udio oglasa u kojima se nudilo zaposlenje na neodređeno vrijeme značajnije je porastao u godinu dana, s 46,8 na 50,9 posto, ponajviše nauštrb ugovora na određeno, čiji je udio u lipnju pao na 38,7 posto.
– Što se geografske raspodjele poslova tiče, dalmatinske županije su imale najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa, za čak 2,7 postotnih bodova. Visokoj godišnjoj stopi rasta od čak 19,1 posto najviše su pridonijeli oglasi u kojima su se tražili prodavači, kuhari, medicinske sestre, skladištari i serviseri. Središnja Hrvatska rastu ukupnog broja oglasa doprinijela je s 0,4 postotna boda, dok su sjeverni Jadran i istočna Hrvatska zabilježili pad broja oglasa, objašnjavaju s Ekonomskog instituta.
Inače, OVI (Online Vacancy Index) je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.). Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
