Za područje cijele Hrvatske trenutno je na snazi meteoalarm zbog iznimno visokih temperatura, a vrhunac toplinskog vala očekuje se sutra, u srijedu. Državni hidrometeorološki zavod prognozira da će najviša dnevna temperatura u utorak većinom biti između 31 i 36 °C.
Upozorenje ističe ekstremno visoke temperature koje posebno mogu ugroziti osjetljivu populaciju, uključujući starije osobe i malu djecu.
Više regija u zemlji je pod crvenim alarmom, s najtežim uvjetima uz Jadransku obalu, posebno u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Za vikend je najviši stupanj upozorenja aktiviran i za Zagreb, Osijek i Karlovac.
Biometeorološka prognoza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) savjetuje građanima da se pridržavaju naputaka za zaštitu od vrućina. Preporučuje se rashlađivanje tijela i redovito pijenje negazirane vode te niskokaloričnih napitaka bez kofeina, alkohola i šećera kako bi se izbjegla dehidracija. Dodatno, meteoropatima i kroničnim bolesnicima savjetuje se da se pridržavaju uputa liječnika radi prevencije zdravstvenih problema uzrokovanih visokim temperaturama.
Osim toga, preporučuje se izbjegavanje izravnog sunca u najtoplijem dijelu dana te češće odmaranje i sklanjanje u hlad. Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje rade na otvorenom prostoru, kao što su građevinski radnici, te redovito unositi tekućinu kako bi se izbjegle ozbiljne zdravstvene tegobe.
Za optimalnu udobnost tijekom noći, preporučuje se rashlađivanje prostora i održavanje temperature ispod 32°C danju i 24°C noću, osobito važno za djecu, starije osobe i osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Savjetuje se korištenje hladnijeg noćnog zraka za rashlađivanje doma te nošenje lagane, prozračne odjeće od prirodnih materijala tijekom dana.
Visoke temperature posebno negativno utječu na dišni sustav kroničnih bolesnika poput onih s KOPB-om i astmom te na djecu, izazivajući otežano disanje, bronhospazme i nadražujući kašalj.
Osim toga, vrućina dovodi do širenja krvnih žila, što može sniziti tlak i promijeniti zgrušavanje krvi, što može dovesti do lokalne tromboze i oticanja nogu uslijed dehidracije.
Nagli skokovi temperature mogu uzrokovati srčani udar, dok UV zračenje može prouzročiti opekline, rak kože i prerano starenje kože zbog isušivanja, te može oslabiti imunosustav i uzrokovati kataraktu kod očiju.
Nedostatak tekućine može narušiti funkciju bubrega i potaknuti stvaranje bubrežnih kamenaca, dok se toplina tijela, ako je slična vanjskoj temperaturi, može neadekvatno rashlađivati, što može utjecati na srčani ritam, izazvati dehidraciju i grčeve, upozoravaju iz HZJZ-a.
Građani se pozivaju da se pridržavaju svih preporuka i uputa kako bi se smanjile negativne posljedice ovog toplinskog vala. Briga o zdravlju i sigurnosti sada je od presudne važnosti.
Prenosimo preporuke HZJZ-a
Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.
Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).
Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla.
Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Pomognite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako se osjećate loše
Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja.
Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu.
Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć.
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol.
Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
