U petak 10. svibnja 2024. od 10 sati, u dvorani OAZA Joyful Place na adresi Radićeva ulica 9, Zagreb, Prijatelji životinja održali su promociju vodiča „(R)evolucija mesa”. Vodič su kratko predstavili direktor tvrtke za proizvodnju biljnoga mesa Tin Pažur, predsjednik udruge Alt Protein Project at EIT Food (inicijativa The Good Food Institutea) Tin Rudnički te predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman.
Vodič donosi i razne korisne savjete te recepte za jela koja će rado iskušati svi, neovisno o njihovim prehrambenim navikama, poput onih za čobanac, mesnu štrucu, sarmu i pastirsku pitu. Cilj vodiča je povećati ponudu biljnoga mesa u ugostiteljskim objektima. Zato će ga Prijatelji životinja poslati besplatno na adrese više od 1000 restorana diljem Hrvatske, ali i relevantnim institucijama.
Biljne zamjene za meso poput tofua, tempeha ili raznih drugih proizvoda od soje postoje već tisućama godina. No, tržište mesa biljnog podrijetla značajno se proširilo kada su tvrtke počele masovno proizvoditi hamburgere i druge proizvode koji se teksturom, okusom i mirisom gotovo ne razlikuju od životinjskoga mesa te su ih, osim vegana i vegetarijanaca, masovno počeli konzumirati svi, bez obzira na prehrambene navike. Na našem tržištu sada su dostupne veganske kobasice, salame, burgeri, paštete, medaljoni, pa čak i veganski filet mignon, a nešto od toga moglo se probati i na promociji vodiča „(R)evolucija mesa”.
Biljno meso zbog svojega je sastava zdravije od životinjskoga mesa – sadrži kvalitetne bjelančevine, puno je minerala i vitamina, a ne sadrži zasićene masne kiseline, kolesterol i nitrate. Izvori bjelančevina nisu genetički modificirani i takvo meso manje je kalorično. Pored toga, biljno meso znatno je ekološki prihvatljivije i utječe na zaustavljanje klimatskih promjena. Zbog njegova nastanka nije potreban uzgoj i ubijanje životinja, potrebno je daleko manje prirodnih resursa i štedi se pitka voda.
Osim što vodič „(R)evolucija mesa” objašnjava kako nastaje biljno meso, dotiče se i teme kultiviranoga mesa, mesa proizvedenog izravno iz životinjskih stanica. Proces uzgoja kultiviranoga mesa koristi osnovne elemente potrebne za izgradnju mišića i masti te omogućava isti biološki proces koji se događa unutar životinje, ali u tzv. kultivatorima. Takvo meso na staničnoj razini identično je konvencionalnom mesu, ali za njegovo stvaranje nisu potrebne farme i klaonice.
– Zamislite da svaki put kada naručite jednu pizzu, osam komada bacite u smeće. Biste li kupovali takvu pizzu? Naravno da ne biste. No upravo to događa se s našom trenutačnom praksom proizvodnje mesa, samo što se radi o nevidljivom otpadu. Naš planet raspolaže s ograničenim količinama resursa, koji već sada ne uspijevaju nahraniti stanovništvo, a 2050. bit će nas 9,7 milijarda. S obzirom na hitnost koju diktira trenutačna situacija, revolucija u načinu na koji se hranimo čini se kao logičan i neophodan korak u evoluciji našeg odnosa prema Zemlji, izjavio je Tin Rudnički, predsjednik udruge Alt Protein Project at EIT Food.
– Bitno je već sada širiti ispravne informacije o kultiviranom mesu i promovirati velike prednosti već dostupnog biljnoga mesa. Poznavanje njihove uporabe i pripremanja ključno je za nužnu transformaciju proizvodnje hrane prema održivom življenju i zaustavljanju klimatskih promjena, izjavila je Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Prijatelji životinja objavili su online besplatnu verziju vodiča „(R)evolucija mesa” na www.prijatelji-zivotinja.hr.
