Zavod za javno zdravstvo Zadar današnjim je javnim događanjima na Narodnom trgu obilježio dvije važne obljetnice – 80 godina javnozdravstvenog djelovanja i 40 godina od osamostaljenja.
Ispred Gradske lože bili su postavljeni štandovi s informativnim materijalima, a na jednom se moglo izmjeriti tlak i šećer u krvi što je privuklo veliku pozornost građana, kao i uvijek u ovakvim prilikama.
– Odlučili smo s našim građanima proslaviti 40 godina samostalnog djelovanja Zavoda za javno zdravstvo Zadar i 80 godina javno zdravstvenog djelovanja našeg Zavoda. Naše službe dosta rade, rade stručno, odgovorno, ali mislim da nismo toliko predstavljeni našim građanima. Stoga smo iskoristili ovu priliku povodom ovog velikog jubileja predstaviti radi svih naših stručnih službi, izmjeriti tlak i šećer, predstaviti ostali rad službi. Pozvali smo građane koji imaju vodu iz gusterni i bunara da nam dođu tu i prvih 10 će dobiti gratis analizu, a isto tako desetak onih koji se bave turizmom i imaju vile i kuće za odmor s bazenima da naprave analizu jer mi smo uslužna djelatnost i ne možemo analizu nekom narediti, ali dajemo ljudima mogućnost da naprave gratis analizu da vide gdje su, rekao je tom prigodom Benito Pucar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zadar.
Ono što je istaknuo najvažnije u današnjem danu je predstavljanje programa ranog otkrivanja karcinom debelog crijeva na kojeg se baš građani ne odazivaju:
Na pitanje koje razdoblje rada Zavoda je bilo najteže, Pucar odgovara:
– Svaki period nosi neke svoje, moramo priznati da je to Domovinski rat i u zadnjih par godina slučaj pandemije korone. Nadam se da će moje ravnateljstvo biti u nekim mirnijim epidemiološkim situacijama, ali izazovi koje smo imali kao Zavod za vrijeme Domovinskog rata gdje smo silnim trudom naših prethodnika smo odradili da nismo imali niti jednu epidemiju tijekom rata. Nije bilo vode pa nije bilo ni hidričnih epidemija tako da smo odradili dobar posao.
Poslušajte što je rekao ravnatelj Pucar o nedostatku kadra:
Alan Medić, dr. med. spec epidemiolog, osvrnuo se na razdoblje pandemije koronavirusa:
– Pandemija covida je prošla, Bogu hvala, bilo je to ludo vrijeme. Moram priznati, meni u struci nezaboravno iskustvo. Dvije godine nismo uopće stajali, ne mi kao epidemiologija nego cijeli Zavod za javno zdrvatsvo, a i cijela zdravstvena služba. To su te incidentne situacije gdje epidemiologija najviše dođe do izražaja i ono što mi danas radimo i pratimo vanjske vijesti tako da uvijek pratimo hoće li neki novi virus, neka nova bakterija iskočiti i napraviti probleme jer ono što se sad sigurno događa je da nam se ekološki uvjeti mijenjaju. Zemlja se zagrijava, previše je betona, malo je šuma i to zagrijavanje pogoduje tome da se novi virusi i bakterije mijenjaju, oni mutiraju i prilagođavaju se. Ne samo oni, nego i njihovi prenositelji vektori.
Znači, komarci, muhe, krpelji, oni mijenjaju svoju dinamiku i svoje ekološke niše tako da uvijek treba biti oprezan, to su tzv. emergentne bolesti, odnosno reemergentne bolesti, bolesti koje su tu bile, nisu bile toliko značajne ali kad se mijenjau ekološki uvjeti, onda se mijenja i njihova pozicija i onda ti mikroogranizmi, odnosno ti vektori mogu biti puno bliže nama i mogu ugroziti naše zdravlje i moramo to sveobuhvatno gledati. Zavod za javno zdrvatsvo je takva institucija, zato imamo međusobnu suradnju jer ukoliko to na vrijeme ne napravimo, kad se to kolo zahukta, vidimo kakve su nam vremenske prilike, da ne bi bilo kasno.
