Kakva je budućnost marikulture u Jadranskom moru i mogu li se pomiriti dvije krajnosti – potreba za što više hrane iz mora i potreba za očuvanjem tog osjetljivog sustava? Dio odgovora danas su ponudili znanstvenici i stručnjaci na I. znanstveno-stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem posvećenom marikulturi u Jadranskom moru – Adriatic Mariculture Zadar, koji se održava u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa u Providurovoj palači.
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske organizirao je skup kako bi se omogućila razmjena znanja i povezivanje znanstvenika, stručnjaka, tijela državne i lokalne uprave, nevladinih organizacija i uzgajivača koji djeluju u području marikulture i povezanih znanstvenih područja.
– Skup je zamišljen kao međunarodni, ali ove prve godine zadržali smo se na predavačima iz Hrvatske. Povod organizacije je obljetnica 40 godina uzgoja bijele ribe u Hrvatskoj, a osim njezinog uzgoja razmatrat ćemo uzgoj tuna i školjkaša, koji su najodrživiji način proizvodnje animalnih bjelančevina i doprinos održavanju ekosustava. Dotaknut ćemo se i potencijala uzgoja algi, najavio je na otvaranju skupa izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić.
Kroz program skupa željelo se naglasiti važnost interdisciplinarnog pristupa te uključivanje svih dionika kako bi razvoj marikulture na Jadranu bio uspješan i dugoročno održiv.
– U marikulturi bilježimo 50-postotni rast u količini i vrijednosti. Donijeli smo Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027., kojim ovu djelatnost nastojimo dovesti do učinkovite grane u skladu s okolišem, koja će koristiti puno inovacija i nove tehnike. Vjerujem da je ovaj skup jedan od načina na koji možemo povezati administraciju, znanost i uzgajivače, to je put kojim trebamo krenuti, rekao je izaslanik ministrice Marije Vučković, ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura.
Zadarski župan Božidar Longin podsjetio je kako prvi spomeni ribarstva u Hrvatskoj dolaze sa zadarskog područja, a i u novom dobu Zadarska županija je pionir marikulture. Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić posebno je naglasio potrebu održivosti korištenja morskih resursa kako bismo ih sačuvali za buduće generacije.
– Marikultura je važan izvor hrane koja obogaćuje naše jelovnike, ali i smanjuje pritisak na prirodne stokove riba. U prošla četiri desetljeća uzgajivači su unaprijedili proizvodnju i smanjili utjecaj na okoliš, ali postoji prostora da se on još smanji, unapređenjem tehnologije i pažljivim odabirom lokacija. Ona srećom nema takav utjecaj na okoliš kao turizam, koji ogromnom količinom betona i plastike i svime što ide uz pretjeranu izgradnju premašuje kapacitet prostora i devastira naše najveće bogatstvo, obalni i morski prostor. Imamo dovoljno vremena i prostora za uspostavu dijaloga između dvaju ekstrema i uspostavu dijaloga između uzgajivača, znanstvenika i lokalnih zajednica, rekao je Faričić.
U panel raspravi „Budućnost marikulture na temelju 40 godina iskustva“ izv. prof. dr. sc. Lav Bavčević podsjetio je na početke marikulture u Hrvatskoj, prva istraživanja koja su nakon 2. svjetskog rata počela u Francuskoj i Italiji i zatim prve ribe koje su donesene u Hrvatsku za uzgoj. Sve te aktivnosti urodile su osnivanjem Cenmara, prvog društva koje je proizvelo uzgojenu ribu u Hrvatskoj, a preteča je današnjeg Cromarisa, čiji je predsjednik Uprave Ivan Leko također sudjelovao u radu panela.
– Izabrali smo put vrhunske kvalitete i širokog asortimana, a jedini smo koji na Mediteranu ulažemo u marketing, konačnog potrošača i njegovu edukaciju. To su stvari koje nam daju bolju startnu poziciju i prepoznatljivost te cijenu koju uspijevamo ostvariti na tržištima, rekao je Leko.
Mato Franušić iz Udruge Stonski školjkari opisao je svoja iskustva u uzgoju stonske kamenice, oko koje se svakodnevno mora raditi kako bi ju se uzgojilo u željenoj kvaliteti i zaštitilo od predatora, najčešće orade, dr. sc. Leon Grubišić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo najavio je enorman rast proizvoda iz akvakulture od 100 posto u sljedećih 20 do 30 godina, a Hrvoje Čeprnja iz WWF Adria rekao je da se različiti interesi mogu pomiriti te treba naći rješenja zasnovana na znanstvenih principima.
Skup je nastavljen izlaganjem radova te proglašenjem najboljih postera prijavljenih na njega.
