Trošak života obitelji u Zagrebu iznosi 2.667 eura, u Sarajevu ispod 2 tisuće eura

Mjesečni troškovi života za četveročlanu obitelj u Zagrebu dosegnuli su 2667 eura, a za samca 765 eura. Usporedili smo koliko je život u Zagrebu skuplji ili jeftiniji u odnosu na gradove iz našeg šireg okruženja.

Visoka inflacija utjecala je na rast troškova života širom Europe. Po rastu cijena, osobito hrane, Hrvatska je prednjačila u eurozoni. U ostalim europskim zemljama, koje ne koriste euro, inflacija je bila još viša. Iako su paralelno s rastom cijena rasle i plaće, u većini zemalja inflacija je ugrozila kupovnu moć i narušila životni standard.

Kako bismo dobili jasniju sliku toga kako je utjecala na životni standard, usporedili smo troškove života u Zagrebu i 11 gradova u širem okruženju. Za usporedbu smo koristili brojke iz globalne baze podataka Numbeo te one pokazuju da mjesečni troškovi za četveročlanu zagrebačku obitelj trenutno iznose 2667 eura, a za samca 765 eura.

Treba naglasiti da navedeni podaci o troškovima života ne uključuju trošak najma stana, što znači da vrijede za obitelji koje žive u vlastitoj nekretnini.

Ljubljana najskuplja u užoj regiji

Ako promatramo glavne gradove iz uže regije (zemlje ex-Yu), najskuplja za život je Ljubljana te u prosjeku ima 6,8 posto više potrošačke cijene od Zagreba. Najveće razlike su u cijenama komunalija i troškova najma, a oni su u slovenskom glavnom gradu znatno viši. Namirnice kupljene u trgovini u Ljubljani u prosjeku su skuplje za 8,3 posto dok hrana u restoranima podjednako košta.

No kako Ljubljančani imaju oko 17 posto više plaće od Zagrepčana, slovenski životni standard je i dalje nešto bolji nego hrvatski. Ipak, možemo zaključiti da se taj jaz smanjio u odnosu na eru prije inflacije.

U Beogradu su troškovi života u prosjeku 13,6 posto niži nego u Zagrebu. Najveće razlike su u cijenama namirnica i javnog prijevoza jer su osjetno niže. No kada se u obzir uzmu primanja, zagrebački standard je znatno iznad beogradskog jer je prosječna plaća u srpskoj prijestolnici gotovo upola niža nego u hrvatskoj metropoli.

Životni troškovi su najniži u Skopju, u kojem četveročlana obitelj u prosjeku troši 1900 eura, a samcu je za egzistenciju potrebno 555 eura. U isto vrijeme prosječna plaća u makedonskom glavnom gradu gotovo je 60 posto niža nego u Zagrebu.

Budimpešta i Varšava jeftinije od Zagreba

U široj je regiji od 12 promatranih gradova Zagreb šesti po visini životnih troškova. Prema potrošačkim cijenama najbliži je Pragu, ali stanovnici češke metropole imaju bolji standard zbog dvadesetak posto viših prosječnih plaća.

Od promatranih srednjoistočnih metropola, od Zagreba su jeftinije Varšava i Budimpešta. Uz niže cijene, Poljaci imaju dvadesetak posto više plaće, što čini dodatnu razliku u životnom standardu u korist stanovnika Varšave.

S druge strane, žitelji mađarske metropole imaju 8,6 posto niže troškove nego Zagrepčani, ali su im i plaće niže za 22 posto, pa je u konačnici zagrebački standard nešto bolji.

Beč i Berlin prednjače po troškovima, ali i standardu

Najskuplji život je u Beču, u kojem su potrošačke cijene za trećinu više nego u Zagrebu. Za obitelji koje žive u unajmljenim stanovima razlika je još veća s obzirom na to da je cijena najma u Beču oko 50 posto viša nego u Zagrebu. No životni standard Bečana ipak je znatno bolji jer su prosječne plaće dvostruko više.

Slična je situacija kada se Zagreb uspoređuje s Berlinom, koji je skuplji za 32,4 posto, ali njegovi stanovnici u prosjeku imaju 144 posto više plaće nego Zagrepčani.

I za kraj jedan kuriozitet – Zagreb ima najskuplju flaširanu vodu od svih 12 promatranih gradova. U hrvatskim prodavaonicama boca vode od 1,5 litara u prosjeku košta oko jedan euro dok je u ostalim gradovima od 0,38 eura (Rim) do 0,76 eura (Ljubljana), piše tportal.