Udruge za zaštitu okoliša u EU smatraju da je naknada za plastičnu ambalažu ‘lažno rješenje’ koje se ‘ne bavi pravim problemom’ te traže njeno ukidanje.
Dok Bruxelles želi ujednačiti povratnu naknadu za plastične boce i limenke do 2029. na razini cijele Unije, ekološke udruge tvrde da će taj sustav dovesti do kontraefekta, odnosno potaknuti potrošače da nastave kupovati plastične boce.
- Najvažnije vijesti svakog radnog jutra
- Vremenska prognoza i ključne teme dana
- Bez spama, odjava u jednom kliku
- Sve objave portala 023.hr
- Brze obavijesti o breaking news
- Izravno u Messenger inbox
‘Ova mjera nije čudotvorno rješenje’, tvrdi Manon Richert, službenica za komunikaciju nevladine organizacije Zero Waste France, dodajući: ‘Ovaj sustav, naravno, može poboljšati brojke recikliranja, ali nema stvarni cilj – drastično smanjenje proizvodnje plastike.’
‘Godinama smo hranjeni diskursom da razvrstavanje i recikliranje otpada predstavlja jednostavnu ekološku gestu i prenosi ideju da nije tako loše kupiti plastiku ako je reciklirate. I tu ćemo dodati financijski interes’, objašnjava Richert. ‘Dakle to bi moglo imati perverzan učinak i potaknuti potrošnju plastičnih boca.’
Njezina zabrinutost već se javlja u Njemačkoj. Iako je zakon usvojen 2003. godine imao cilj smanjiti korištenje boca i limenki na samo 20 posto tržišta, dogodilo se suprotno. Plastične boce za jednokratnu upotrebu su u porastu. One sada čine 71 posto tržišta, u odnosu na 40 posto prije deset godina, prema studiji Sveučilišta Halle-Wittenberg iz 2021. godine.
‘Čini se da uvođenje sustava depozita za jednokratnu upotrebu promiče usko razmišljanje i usredotočenost na recikliranje, što ne doprinosi smanjenju upotrebe plastike’, navodi se u istraživanju.
Prema službenim podacima u Hrvatskoj kada se radi o jednokratnim plastičnim bocama, stopa sakupljanja, odnosno odnos između ukupne količine stavljene na tržište u jednoj godini i ukupne količine sakupljenog ambalažnog otpada, kreće se od 96 posto u 2016. godini do 88 posto u 2020. godini, piše tportal.
