Prognostičar Zoran Vakula naglasio je da ljudi trebaju pratiti prognoze, posebice upozorenja na opasne vremenske pojave te da se moraju pripremiti za određene vremenske uvjete.
Veljača za nama, baš kao i cijela ova zima, ući će u povijest kao najtoplija dosad, no pitanje je kad će neslavni rekord opet biti srušen. Snijega je bilo vrlo malo, ali bilo je mnogo kiše. Početak ožujka donio je u dijelove Dalmacije nevrijeme, a ponegdje i tuču, za što je kriva ciklona, objašnjava prognostičar Zoran Vakula.
– Bili su ekstremi i prije, imamo ih i sada, no, sada se češće susrećemo s kratkoročnom, lokalno obilnom oborinom. Ciklona je kriva za to, ciklonu imamo i danas, i danas će mjestimice biti lokalnih nevremena i ponegdje i obilnije kiše. I juga, koji će zamijeniti bura. Znači, jedno promjenjivo vrijeme se nastavlja. A temperatura zraka je znatno iznad prosjeka – poručio je Vakula za za HRT. Obično se govorilo “veljača – premetača”, ali ove godine nije baš pokazala svoju ćudljivu narav. Prve analize pokazuju da je to najtoplija veljača otkad postoje mjerenja. Podaci pokazuju kako smo imali i najtopliju zimu u većini Hrvatske. – Zima je u mnogim dijelovima Hrvatske bila rekordno topla, dodao je Vakula.
Kiše je u mnogim krajevima bilo manje nego što je uobičajeno, osim na dijelu sjevernog Jadrana i Gorskog kotara, gdje je pala količina gotovo dvostruko veća od prosjeka. U “plusu” u odnosu na prosjek su i siječanj i prosinac, pa je i cijela ova zima dobila neslavnu oznaku “rekordno topla”. Samo nekoliko dana u prosincu i siječnju imali smo ispodprosječne temperature. Meteorolog HRT-a istaknuo je kako je u prosincu i siječnju bilo nešto hladnoća, ali ovogodišnja veljača bila je toplija od prosječnog ožujka. Upozorio je da vrlo često u ožujku dolazi do promjene, može doći i do prodora hladnog zraka, pa čak i do mraza, ali i ne mora biti tako.
Zavižan, jedna od naših najviših meteoroloških postaja, u najsurovijim uvjetima, obično bilježi ekstreme. Prijašnjih godina visina snijega ondje je bila preko 200 centimetara, podatak o snježnom pokrivaču meteorolozi su govorili i u travnju, svibnju. A danas na Zavižanu je izmjereno tek tri centimetra snijega. Vakula je dodao kako je atmosfera poremećena, a za prirodu te promjene nisu dobre. No, prognozirati puno dana unaprijed nije baš pouzdano.
Kako naglašava Vakula, razlikujemo klimatološke i računalne prognoze. Zadnjih desetljeća pouzdanije su prognoze računala. – I prema tim prognozama, nastavak niza iznadprosječno toplih mjeseci je vrlo vjerojatan tijekom ljeta. Ali ne u smislu – idem na godišnji u drugom dijelu srpnja, hoće li biti toplo ili hladno, to ne možemo dati, ali prognoze odstupanja srednje mjesečne ili sezonske temperature zraka i oborine su prilično kvalitetne. Posebice za temperaturu – naglasio je.
Prošla godina bila je, ne samo u Hrvatskoj, iznadprosječno topla, često i rekordna. Zanimljivo, u našoj zemlji bila je i kišovitija nego što je uobičajeno. Vakula je rekao da je u većini Hrvatske bilo kišovitije. Kada govorimo o 2023. ne možemo se ne prisjetiti oluje 19. srpnja, koja je, nažalost, odnijela i četiri ljudska života. Bilo je toliko snažno i brzo da je iznenadilo i meteorologe, kojima mogućnost za nevrijeme nije promakla. Vakula je rekao da se i on začudio intenzitetu tog nevremena. – Vidjelo se da dolazi olujno nevrijeme, no taj intenzitet nitko nije očekivao – dodao je Vakula.
U kolovozu su bile ekstremne količine kiše i velike poplave pogodile su Sloveniju, pa onda i krajeve uz Muru, Savu i Dravu u Hrvatskoj. Vakula je dodao da je Hrvatska imala sreću što nije imala probleme s takvim ekstremnim poplavama. Naglasio je da ljudi trebaju pratiti prognoze, posebice upozorenja na opasne vremenske pojave te da se moraju pripremiti za određene vremenske uvjete. Sve češće poplavljuju i naši gradovi uz more, njegova razina podiže se iz godine u godinu. U listopadu je u Bakru izmjereno 107 centimetara iznad srednje vrijednosti. Vakula je dodao kako to nije ništa neobično. Klima se mijenja, to je prirodni proces koji čovječanstvo ubrzava svojim djelovanjem. Zaustaviti ih ne možemo, vjerojatno više ni značajno usporiti, piše HRT.
