S obzirom na iznadprosječno topao kraj prosinca, u nastavku zime povećana je vjerojatnost za “zimskiji” siječanj i veljaču od prosinca. Najavljuju to u detaljnoj prognozi za HRT meteorolozi Tomislav Kozarić i Zoran Vakula.
Kažu kako će se to dogoditi ne zbog iznimnosti ovogodišnjeg prosinca, nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u prosincu. No, i dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće.
Pritom je – prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi – gotovo sigurno da će prvi tjedan nove godine nastaviti “krupnim stopama” iznadprosječnosti iz kraja prosinca, a prema dugoročnijim prognozama u nastavku siječnja vrlo je velika vjerojatnost približavanja temperature zraka prosječnim vrijednostima za doba godine, ponegdje i malo nižim. No, teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Još dugoročnije prognoze za veljaču smanjuju ne samo vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka, nego i vrijednost tog odstupanja.
Trenutačno najvjerojatnije prognoze za “klimatološko” proljeće – razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja – daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od mjeseci.
No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza, najavljuju Kozarić i Vakula.
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – i prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina.
I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.

