Hrvatska je dosad bila pošteđena naglog rasta kamata – ali rast se očekuje. I to odmah iduće godine, piše N1.
Europska centralna banka podiže kamatne stope kako bi se izborila s inflacijom. Rastu kamate na štednju, a time i kamate na zaduženja građana. Prema predviđanjima, kamatne stope mogle bi se povećati za od pola do jednog postotnog boda – i to za građane koji imaju kredite u otplati i koji imaju promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz nacionalnu referentnu stopu.
Vlastiti kvadrati nedosanjani su san brojnih hrvatskih građana. Zaduživanje je često jedino rješenje.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Bez kredita, pa bilo što ako planiraš klupiti nekretninu, vrlo teško. Ako nije neko naslijeđe, onda ništa od toga, a naslijeđa je sve manje, ja mislim.
A onda slijedi briga – kako posuđeni novac vratiti?
Ne bih nikad u kredite ulazio, nema šanse. Ovako sam malo slobodan. Ne volim biti vezan s bilo čim, pogotovo s lovom nekom pa da stalno razmišljaš.
Nakon preživljene godine visoke inflacije, građane čeka novi šok. Rastu kamate na štednju, a time i kamate na zaduženja.
To je uvijek tako bilo. Kad smo mi imali kredite kamatne stope su bile još puno više. Prema tome, svi mladi ljudi moraju plaćati kamate koje se sad zadužuju, mi više ne. Mi se više ne zadužujemo, čak nas ni kamate više ne zanimaju. Dosta nam je kredita!
Kako bi se izborila s inflacijom, Europska centralna banka podiže kamatne stope. Računica je jednostavna – dizanjem cijene novca smanjuje se i potražnja, a time i inflacija. Premijer danas – umiruje.
“Mislim da je to jedan od normalnih metodološki gledano načina kako se inflacija smanjuje. Naše procjene idu prema smanjenju inflacije, procjene HNB-a, procjene brojnih međunarodnih institucija. A tu kamatne stope po meni neće bitnije rasti ili ugrožavati kupovnu moć, niti građana, niti gospodarstva”, rekao je Andrej Plenković.
Hrvatska tako dostiže ostale europske zemlje u kojima su referentne stope još i više.
“Rizik banaka u Hrvatskoj je bio veći nego vani, no to se promijenilo jer su banke ovdje bile restriktivnije. Broj nenaplatljivih kredita pao je ispod tri posto, što je u rangu europskih zemalja. Zato su hrvatske banke mogle davati jeftine kredite i dodatno je u Hrvatskoj likvidnost bila velika”, kazao je Patrick Franolić, direktor agencije za nekretnine Spiller Farmer.
Što će to konkretno značiti za građane koji imaju kredite u otplati i to s promjenjivom kamatnom stopom?
“Njima će se u sljedećem razdoblju možda malo povećati za možda pola postotnog boda do jednog postotnog boda kamatna stopa. To neće puno utjecati na njihovu ratu, ali sve ovisi o tome koliko imaju preostalog duga”, pojasnio je Vjeko Peretić, Pro grupa za kreditno posredovanje.
Za one koji tek uzimaju kredite su se kamatne stope već malo povećale u odnosu na zadnje dvije godine, ali smanjenje rasta se očekuje u sljedećoj godini.
“Na simulaciji kredita od 100.000 eura koji vodimo od prije pet godina, od 2018. godine, još je za otplatu ostalo oko 86.000 eura. U slučaju da se nacionalna referentna stopa poveća za pola postotnog poena, anuitet će se klijentu povećati sa 500 eura na 523 eura. U slučaju da bi se ta nacionalna stopa povećala za jedan postotni bod, anuitet će se povećati sa 500 na 546 eura”, slikovito je prikazao Peretić.
Kamatna stopa na stambene kredite s promjenjivom stopom od 1.7.2023. iznosi 3,73 posto za eurske stambene kredite.
Povećanje stopa može se očekivati, ali stručnjaci se slažu – ono neće biti drastično.
