Očekuje da će realni rast plaće biti 3,6 posto, a prosječna inflacija da će past na 4 posto. Također, kaže da se hladi nekretninski balon, da pada broj transakcija koje prethode smanjenju cijena nekretnina.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama i to za listopad ove godine iznosila je 1 178 eura. Realan je to rast u odnosu na godinu prije od 105 posto.
No medijalna neto plaća, dakle ona koju najviše ljudi prima, iznosi samo 1014 eura. Život nam je skup, jasno je to svima, vidimo to po svakom odlasku u trgovinu i da je inflacija veća od rasta plaće.
Guverner HNB-a, Boris Vujčić, gostovao je u RTL-u Danas i odgovorio na pitanje svih pitanja.
hoćemo li živjeti bolje ili lošije u 2024.?
Da hoćemo (živjet ćemo bolje op.a), inflacija je vrhunac dosegla u studenom 2022. i otada pada. Te smo godine imali pad realnih plaća zbog visoke inflacije, no već sada su plaće u pozitivnom teritoriju od drugog kvartala ove godine. Očekujemo da će nastaviti rasti brže od inflacije i da će 2024. realni rast plaće biti 3,6 posto. Prosječna inflacija past će s 8,4 posto u ovoj godini na 4 posto (u idućoj godini op.a). A plaće će nastaviti rasti, istina sporije nego 2023., ali brže od inflacije.
Zbog visokih cijena blagdanski stol za mnoge je luksuz. Vaš stari savjet bio je da građani idu tamo gdje je jeftinije – i dalje stojite iza toga? Pratite li i vi akcije?
To je uvijek najbolji recept za borbu protiv inflacije. Dok god smo spremni platiti što netko traži povećavat ćemo cijena, ali kad to odbijemo… Vidjeli smo da je stopa inflacije pala, na puno nižoj je razini nego prije godinu dana kada je bila i na 13 posto, sad smo ispod 6 posto. Cijene hrane su jedne od glavnih uzročnika inflacije, ali zadnjih mjeseci taj momentum – tromjesečni prosjek pada. Rekao bih da će čak stopa inflacije biti nešto niža ove godine nego smo to ranije predviđali, a iduće godine će vjerojatno biti nešto ispod 4 posto upravo zato što su cijene hrane pale.
Vodite li se svojim savjetom, obilazite li akcije?
Ja uvijek odbijam kupiti tamo gdje je preskupo. Takvih primjera je dosta – gdje sam vidio da su neke stvari porasle više nego duplo. Jednostavno neću kupiti. Time pošaljem poruku onima koji dižu cijene da postoji potražnja koja ne želi pristati na takve cijene.
Puno je onih koji si ne mogu priuštiti ni ono jeftinije i slijediti vaš naputak. Znamo da je vlada odradila svoj dio posla, zamrznula cijene.
Je li HNB odradio svoj dio posla da živimo bolje?
Naravno, zadnjih godinu i više dana dižemo kamatne stope jer smo u erozoni koja diže kamatne stope, a mi smo de facto pratili monetarnu politiku eurozone od polovice prošle godine kad je donesena odluka da Hrvatska ulazi u eurozonu. Kamatne stope porasle su za 4,5 postotna poena. Zato je potražnja smanjena, a velika potražnja diže cijenu. Što smanjuje cijene je smanjenje potražnje…
Ali to vidimo na kreditima?
U Hrvatskoj puno manje nego drugdje zašto što smo zadnjih 10 godina (i to je razlika Hrvatske od drugih zemalja eurozone) odradili veliki posao na zaštiti potrošača. U Hrvatskoj je 70 posto s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji imaju varijabilnu – vezano je za nacionalnu referentnu stopu koja raste sporije…
Ali što građani mogu očekivati dogodine vezano za kamatne stope stambenih kredita?
Ono što su vidjeli do sada – kod nas nismo vidjeli značajan rast kamatnih stopa.
Hoće li padati?
Ja ne dajem na takav način prognoze. Ali mogu reći da smo u monetarnoj politici vjerojatno dosegli vrh kamatnih stopa, ako se naše projekcije ostvare, i da ćemo u jednom trenutku vidjeti trend pada.
Kad će to biti?
Mi ovisimo o podacima, kako će oni dolaziti, tako ćemo odlučiti ići prema smanjenju kamatnih stopa, ali moramo biti uvjereni da je inflacije održiva na putu konvergencije prema našoj ciljanoj stopi od 2 posto i tad ćemo početi smanjivati kamatne stope. A na tom putu jesmo.
Vi kažete da nemamo značajan rast kamatnih stopa u odnosu na eurozonu. S druge strane – nije li točno da Hrvatska ima najviše kamatne stope kada se uspoređujemo, recimo, kamatne stope jedne Francuske ili Njemačke su niže?
Kod nas su kamatne sotpe niže od prosjeka u eurozoni. Ako pogledamo, recimo tri tipične vrste kredita -jedno su krediti poduzećima drugo su stambeni, a treći su gotovinski. Što se tiče kredita poduzećima, tu smo na razini eurozone, isti smo. Što se tiče stambenih kredita smo niži i to smo niži i na novo odobrene kredite i na stanja kredita. A što se tiče gotovinaca tu smo puno niži.
Hoće li doći do pada cijena nekretnina?
Ono što možemo vidjeti je da je kod nas pao broj transakcija prestao je rast cijena nekretnina. A ono što obično vidimo je da pad broja transakcija prethodi smanjenju cijena nekretnina. Kod nas je taj ciklus potrajao nešto duže, ali i zbog toga što imamo višu stopu rasta nego u eurozni, ona je tri do četiri puta viša. Ali vidimo da se tržište hladi.
Dogodine jeftiniji kvadrati?
Ne dajem takve prognoze.
Jeste li se naviknuli na eure ili množite s 10?
Na većinu stvari jesam, ali ponekad neke stvari i dalje pretvaram u kune. Moji kolege guverneri govore mi da su i 10 godina preračunavali cijene. Naviknuit ćemo se jer smo se na euro naviknuli i prije, znali smo i prije računati, u njima smo računali i stanove i automobile, kazao je guverner za RTL.
