Još nekoliko dana i hrvatske kune, nakon 29 godina, zauvijek će otići u povijest. Nestat će i s cjenika i s etiketa na proizvodima. Naime, 31. prosinca prestaje obveza dvojnog iskazivanja cijena.
Iako potrošačke udruge apeliraju na mjerodavne institucije da se dvojno iskazivanje cijena produlji i na 2024., uz objašnjenje da se zbog visoke inflacije brojni građani još ne mogu orijentirati u novoj valuti, ministar financija Marko Primorac s time se ne slaže.
Smatra da je 16 mjeseci bilo dovoljno te da mijenjanje zakona o euru zbog produljenja tog roka nije opravdano.
Dio građana brzo se priviknuo na eure. No nekima je još bivša valuta referenca za računicu je li nešto skupo ili nije. Potrošačke udruge pozivaju mjerodavne da se produlji razdoblje dvojnog iskazivanja cijena.
Objašnjavaju da im se potrošači svakodnevno žale jer ih zbunjuje kombinacija nove valute i visoke inflacije.
– Nemate relaciju ono kad smo imali mlijeko 10 kuna pa je otišlo na 12 pa znam da mi je to poskupjelo 2 kune. A sad je mlijeko 1,20 eura, 1,27 eura, 1,32 eura, 1,37 eura, otkud ću znati koliko je bilo, objasnila je zahtjev Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača za HRT.
– Nema potrebe za dvojnim iskazivanjem cijena za iduću godinu jer je 16 mjeseci bilo čisto dovoljno. Euro je bio kod nas prisutan i prije tako da smo mi kao građani jako dobro upoznati s eurom, izjavio je Mirko Budimir, potpredsjednik izvršnog odbora Udruga trgovine HUP-a.
– Unatoč tomu što ne postoji obveza dvostukog iskazivanja, to ne priječi da bilo koji poslovni subjekt ili bilo koja organizacija lobira da pojedini poslovni subjekti i dalje iskazuju te cijene na način kao do sada. No mislim da je pretjerano govoriti o tome je li se netko navikao ili nije, naglasio je ministar financija Marko Primorac. Za razliku od prakse u Hrvatskoj, razdoblje dvojnog iskazivanja cijena u drugim je europskim zemljama trajalo mnogo kraće, do šest mjeseci.
